Međutim, nova obimna studija objavljena u prestižnom medicinskom časopisu The Lancet otkriva snažnu povezanost između ovakvih namirnica i dvanaest ozbiljnih bolesti.
Naučnici upozoravaju da globalni prehrambeni trendovi idu u pogrešnom smjeru i da bi posljedice mogle da budu dramatične za javno zdravlje.
Studija, dio trodijelnog serijala u časopisu The Lancet, zaključuje da se potrošnja ultra prerađene hrane (UPF – ultra-processed foods) ubrzano povećava širom svijeta. UPF obuhvata širok spektar proizvoda – od gotovih jela, konzerviranih supa i variva, do čipsa, gaziranih napitaka i mnogih industrijski proizvedenih prehrambenih artikala.
Ljudi najčešće posežu za njima zbog praktičnosti – dovoljno je ugrijati obrok u mikrotalasnoj nakon napornog dana – međutim, nova naučna analiza upozorava da takva jednostavnost dolazi s ozbiljnim zdravstvenim rizicima.
Profesor Karlos A. Monteiro, stručnjak za nutricionizam i javno zdravlje u Školi javnog zdravlja Univerziteta u Sao Paulu, ističe: “Rastuća konzumacija ultra prerađene hrane menja ishranu širom svijeta, istiskujući svježe i minimalno obrađene namirnice. Ovu promjenu podstiču snažne globalne korporacije, koje ostvaruju ogroman profit promovišući ultra prerađene proizvode, uz snažan marketing i politički pritisak koji onemogućuje učinkovite javnozdravstvene politike.”
Profesorka Kamila Korvalan sa Univerziteta u Čileu naglašava da su potrebne brze i odlučne državne mjere kako bi se smanjio negativan uticaj ultra prerađene hrane.
– Suočavanje s ovim izazovom zahtijeva da vlade preduzmu hrabre, koordinirane korake, od uvođenja oznaka upozorenja na ambalažu do ograničavanja marketinga i oporezivanja ovih proizvoda, kako bi se obezbijedila veća dostupnost pristupačne i nutritivno bogate hrane – poručila je.
12 bolesti povezanih s ultra prerađenom hranom
Naučna analiza u The Lancetu pokazala je povezanost UPF-a s povećanim rizikom od čak 12 ozbiljnih zdravstvenih stanja, među kojima su: viscelarna gojaznost, ukupna smrtnost, kardiovaskularne bolesti, hronična bubrežna bolest, cerebrovaskularne bolesti, koronarna bolest srca, Kronova bolest, depresija, visok krvni pritisak (hipertenzija), visok nivo holesterola (dislipidemija), prekomjerna tjelesna težina i gojaznost, dijabetes tipa 2.
Šta možemo da učinimo već danas?
Naučnici savjetuju da se unos ultra prerađene hrane ograniči kad god je moguće. Ako postoji zabrinutost zbog prehrambenih navika, preporučuje se konsultovati registrovanog dijetetičara ili medicinskog profesionalca.
Iako su jeftine, brze i privlačne, ultra prerađene namirnice nose ozbiljne zdravstvene posljedice koje više nije moguće ignorisati. Novo istraživanje u The Lancetu jasno poručuje: vrijeme je da promijenimo prehrambene navike i vratimo se svježoj, minimalno obrađenoj hrani, prije nego što posljedice postanu još teže, piše slobodnadalmacija.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.