Vodeći su uzrok smrti u današnjem svijetu i često su posljedica ateroskleroze, stanja koje nastaje taloženjem masnih naslaga na unutrašnjim zidovima arterija.
Od 2000. godine, svakog 29. septembra se širom planete obilježava Svjetski dan srca. Ustanovljen je sa ciljem da se probudi svijest ljudi, jer bolesti nastale usljed oštećenja srca i krvnih sudova na godišnjem nivou odnose mnogo života – oko 20,5 miliona. Budućnost baš i ne obećava, pošto se procjenjuje da će do 2030. broj porasti na 23 miliona.
Nezdrave navike, povišen pritisak, svakodnevni stres, nedostatak fizičke aktivnosti, nepravilna ishrana, prekomjerna težina, sve su to faktori rizika. Tu je i ateroskleroza, koja nastaje taloženjem masnih naslaga (plaka) na unutrašnjim zidovima arterija, što dovodi do njihovog sužavanja i otvrdnjavanja, otežanog protoka krvi i potencijalno opasnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara.
Kako prepoznati signale koje nam srce šalje, da li se infarkt može dogoditi bez upozorenja i koliko je genetika zaista kriva, a koliko naš način života?
– Kardiovaskularne bolesti nisu samo zdravstveni problem, već i socijalni, i kulturološki, i ekonomski. Upravo u toj multifaktorijalnosti leži glavni problem, jer ne možete jedan segment posmatrati odvojeno od drugog – rekao je dr Saša Hinić interventni hirurg sa Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje.
Koji su to signali na koje treba da obratimo pažnju?
– Kada govorimo o aterosklerozi kao najčešćem problemu, ne možemo da prenebregnemo činjenicu da smo gojazni, da imamo izuzetno loš patološki lipidni profil i ogroman broj novootkrivenih pacijenata sa dijabetes melitusom, da praktično svi imamo povišene vrednosti krvnog pritiska ako to posmatramo kroz prizmu najnovijih preporuka Evropskog udruženja za arterijsku hipertenziju… Stil života je ovde apsolutno problematičan. Prosječno se na Balkanu u organizam unosi dva do dva i po puta više soli – rekao je doktor.
Volimo slano, slaže se doktor. Ali, procenat soli koju mi koristimo je drastično veći nego što bi trebalo da bude.
“Pet grama dnevno je sasvim dovoljno, a mi unosimo otprilike 12-15 grama. To su ogromne količine soli koja generiše vrijednosti visokog krvnog pritiska. Drugo je fizička aktivnost. Koliko je optimalno? Obično kažemo – četiri kilometra hoda svakog dana. Ali, jako je teško reći koliko bi neko trebalo da šeta. Postavlja se i pitanje koliko brzo hodamo, koliko se kalorija potroši.. – ističe doktor.
Idealno bi bilo uhvatiti ritam između klasičnog hodanja i trčanja.
– Veoma je bitno da proces bude svakodnevan, intenzivan i doživotan, a ne da tri dana šetam, pa me osam dana nema – poručuje doktor.
Osim smanjivanja soli u ishrani i pojačane fizičke aktivnosti, treba povesti računa i o stresu. Ni pušenje, što odlično znamo, nije zdravo. No, teško je odreći se nezdravih navika.
– Mislim da je moguće znatno smanjiti nivo stresa. Dolazite na posao da biste radili, a ne da biste se stresirali ili da biste to činili drugima. Bitno je i gdje radite, u kojim uslovima… Stres je jedan od najznačajnijih okidača, vodi pacijente u stanje povećanog simpatičkog tonusa, usljed čega neminovno dolazi i do povećanja svih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti – rekao je doktor, piše Žena Blic.
Što je više okidača, veća je i vjerovatnoća da ćemo se razboljeti, poručuje dr Saša Hinić.
– Ako neko ima samo hipertenziju, to nije toliko opasno kao situacija kada su pored nje tu i gojaznost, dijabetes, pušenje… Stvari se komplikuju kada se akumulira veći broj faktora rizika – istakao je doktor.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.