Djeca

GENETIKA NIJE SVE Ove svakodnevne navike pomažu razvoju genijalnog mozga kod djece

Djeca su prirodno radoznala, a roditelji imaju ključnu ulogu u oblikovanju njihovog odnosa prema učenju.

GENETIKA NIJE SVE Ove svakodnevne navike pomažu razvoju genijalnog mozga kod djece
FOTO: KATERINA HOLMES /PEXELS

Uz podsticajno okruženje i podršku, učenje može postati zabavno i inspirativno. Evo kako!

Čak se i stručnjaci spore oko toga šta tačno čini genijalca. Da li je presudan IQ, emocionalna inteligencija (EQ), izvršne funkcije ili akademski uspijeh? Priroda ili vaspitanje? Genetika svakako igra ulogu, ali naučnici još uvijek raspravljaju u kojoj meri nasleđe određuje inteligenciju.

Možete li povećati šanse svog djeteta? Časovi klavira, učenje francuskog i žongliranje mogu pomoći, ali postoje i drugi faktori.

Evo 15 stvari koje rade roditelji čija su deca radoznala, snalažljiva i željna znanja:

Ograničavaju vrijeme ispred ekrana

Naučnici su otkrili da 30 odsto djece mlađe od dvije godine ima televizor u svojoj sobi, a 59% ih gleda TV barem dva sata dnevno. Američka pedijatrijska akademija upozorava roditelje da ne izlažu bebe i malu decu televiziji, jer ekran ne može zameniti stvarnu interakciju s ljudima. Stručnjakinja za dječji razvoj, Roberta Golinkof, ističe da je razgovor ključan za učenje jezika i kognitivni razvoj, a TV na to ne može adekvatno odgovoriti.

djevojčica se igra sa drvenim igračkama
FOTO: PEXELS/TATIANA SYRIKOVA

Duža dojenja

Istraživanje u Belorusiji pokazalo je da su šestogodišnjaci koji su kao bebe duže i isključivo dojeni imali za 5 odsto bolje rezultate na IQ testovima.

Takođe su bili uspješniji u čitanju, pisanju i matematici. Genetičarka Riki Luis objašnjava da ljudsko mleko sadrži više masti nego kravlje mlijeko, što pomaže razvoju mozga, prenosi Najžena.

Podstiču djecu da sviraju instrument

Djeca koja sviraju klavir ili gudački instrument imaju 15 odsto bolje rezultate u verbalnim veštinama. Brojna istraživanja potvrđuju povezanost muzičkih veština s jezičkim sposobnostima i IQ-om. No, ostaje pitanje: postaju li djeca pametnija zahvaljujući muzici ili su pametnija deca sklonija učenju muzike?

Uče djecu strpljenju

Deca koja mogu odložiti trenutnu nagradu (poput čekanja da pojedu kolač) kasnije postižu 210 bodova više na SAT testovima (test sposobnosti koji se koristi kao prijemni ispit za upis na osnovne studije u SAD-u). Stručnjaci naglašavaju da uspjeh nije toliko povezan s IQ-om koliko s izvršnim funkcijama – sposobnošću kontrole impulsa, prebacivanja između zadataka i zadržavanja informacija u radnoj memoriji.

Pročitajte još

Svakodnevno im čitaju

Djeca čiji roditelji imaju barem 500 knjiga imaju 36% odsto veću verovatnoću da će završiti srednju školu i 19 odsto veću vjerovatnoću da će završiti fakultet.

Roditelji koji vole da čitaju prenose tu ljubav na svoju decu, što im pomaže u obrazovanju i opštem razvoju.

Podstiču tjelesnu aktivnost

Pretjerano sjedenje i nedostatak kretanja mogu negativno uticati na školski uspjeh. Djeca s viškom kilograma postižu 11 odsto lošije rezultate na testovima iz čitanja, a istraživači su povezali viši indeks telesne mase s lošijim ocenama i češćim izostancima iz škole.

Aktivno se kreću s djecom

Aerobne aktivnosti mogu poboljšati izvršne funkcije mozga čak 100%. Molekularni biolog Džon Medina savetuje roditeljima da se i sami uključe u fizičke aktivnosti sa svojom djecom jer to pozitivno utiče na njihov kognitivni razvoj.

Upisuju djecu u kvalitetan vrtić

Istraživanje sprovedeno u Mičigenu pokazalo je da su osobe koje su pohađale vrtić 52 odsto sklonije završiti srednju školu, a u kasnijem životu su bile uspješnije u karijeri i imale manju stopu kriminalnog ponašanja.

Uče djecu žongliranju

Žongliranje povećava volumen sive materije u mozgu za 3 odsto. Stručnjaci sa Univerziteta Jejl otkrili su da ova aktivnost poboljšava vizuelnu pažnju i opšte kognitivne sposobnosti.

Obogaćuju dječji rečnik

Deca iz porodica sa nižim primanjima čuju četiri puta manje reči godišnje nego djeca iz imućnijih porodica.

Veći broj reči u ranom detinjstvu povezan je s boljim školskim uspjehom i razvijenijim jezičkim sposobnostima.

Podstiču učenje stranih jezika

Djeca koja uče strani jezik najmanje dvije godine postižu 14 odsto bolje rezultate na SAT testovima. Svaka dodatna godina učenja jezika dodatno poboljšava akademske rezultate.

Ograničavaju vrijeme provedeno uz video-igre

Djeca koja igraju video-igre više od dva sata dnevno imaju 9,4 odsto lošije rezultate na školskim testovima. Prekomjerno igranje može negativno uticati na učenje, čitanje, spavanje i društvene interakcije, piše Your Tango.