Decenijama su ljudi uglavnom objašnjavali dječje poteškoće sa čitanjem na isti način. Dobri čitači su smatrani prirodno inteligentnim, dok su djeca koja su imala poteškoća sa čitanjem često smatrana manje sposobnim.
Mnogi su, takođe, pretpostavljali da problemi sa čitanjem proizilaze iz načina na koji djeca vizuelno obrađuju riječi na stranici. Prema ovom shvatanju, uspjeh u čitanju je uglavnom zavisio od inteligencije i vizuelnih vještina.
Dr Danijel Hajovski, vanredni profesor na Odsjeku za obrazovnu psihologiju Univerziteta Teksas A&M, vodio je jednu od najvećih studija ikada sprovedenih o vezi između kognitivnih sposobnosti i čitanja.
Sarađujući sa istraživačima sa Univerziteta u Kanzasu, Univerziteta Sent Džons, Državnog univerziteta Montkler i Univerziteta Templ, Hajovski je ispitivao koje mentalne vještine najjače utiču na to kako djeca uče da čitaju i gdje ti procesi mogu da zakažu.
Istraživači su u studiji koja je objavljena u časpisu MDPI kombinovali 50.000 korelacija iz 137 kognitivnih i akademskih testova u jedan veliki analitički model. Ovo im je omogućilo da identifikuju koliko pojedinačne kognitivne sposobnosti doprinose čitanju i pomoglo je da se objasni zašto su ranije studije često dolazile do suprotstavljenih zaključaka o tome šta pokreće uspjeh u čitanju.
Ovi nalazi dovode u pitanje nekoliko dugogodišnjih pretpostavki.
Kroz cijelu analizu, vizuelna obrada nije pokazala značajnu vezu sa sposobnošću čitanja.
Opšta inteligencija je i dalje igrala ulogu, ali je njen uticaj bio mnogo manji nego što su mnoge prethodne studije sugerisale.
Umjesto toga, najjači prediktori uspjeha u čitanju bile su sposobnosti koje se rijetko ističu u javnim diskusijama o čitanju. Jedan značajan nalaz bio je da je opšta inteligencija bila manje dominantna nego u nekim ranijim meta-analizama – rekao je Hajovski:
Široke sposobnosti kao što su razumijevanje znanja i slušna obrada igrale su snažne, specifične uloge u čitanju izvan opšte inteligencije, posebno za dekodiranje i razumijevanje.
Slušna obrada se odnosi na sposobnost čuvanja i razdvajanja pojedinačnih glasova unutar riječi.
Razumijevanje odražava djetetov rječnik, pozadinsko znanje i razumijevanje svijeta.
Zajedno, ove sposobnosti su predvidjele učinak u čitanju dosljednije od bilo kog drugog faktora mjerenog u studiji.
Pamćenje, rasuđivanje i brzina mentalne obrade takođe su značajno doprinijeli.
Razvijanje vještina čitanja kroz podršku i vježbanje
Rezultati mogu pomoći edukatorima da bolje identifikuju izvor teškoća u čitanju kod djeteta. Različiti izazovi u čitanju često proizilaze iz različitih osnovnih vještina, a studija jasnije ističe te veze.
Za roditelje, istraživanja pokazuju da čak i mali napori kod kuće mogu podržati razvoj čitanja.
Dijete koje ima problema sa čitanjem rijetko je nesposobno da nauči da čita. Jačanje osnovnih vještina kod kuće, čak i onih koje djeluju jednostavno, može imati značajan uticaj na naprednije sposobnosti čitanja. Problemi u čitanju nisu znak niske sposobnosti, već često odražavaju jednu specifičnu vještinu koju je potrebno ojačati u okviru većeg sistema koji funkcioniše zajedno – rekao je Hajovski.
Prema Hajovskom, djeca postižu najbolje rezultate u čitanju kada škole, porodice i zajednice podržavaju razvoj čitanja kao međusobno povezan proces koji se postepeno gradi tokom vremena.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.