Fitnes

Tijelo možda „PAMTI“ GOJAZNOST i nakon dijete: Nova istraživanja otkrila dugotrajne promjene u masnom tkivu

Gubitak težine i održavanje postignute težine može biti izuzetno teško. Naučnici su sada možda otkrili da je jedan od razloga to što gojaznost može ostaviti trajno "sjećanje" u imunološkim ćelijama koje se nalaze u masnom tkivu.

Djevojka vježba
FOTO: FREEPIK

Studija provedena na miševima pokazala je da gojaznost uzrokuje dugotrajne promjene u imunološkim ćelijama poznatim kao makrofagi, čime se remete procesi koji inače pomažu masnom tkivu da pravilno funkcioniše.

Ključno je da su ove promjene opstale čak i nakon što su gojazni miševi prebačeni na ishranu s niskim udjelom masti. To bi moglo objasniti zašto su imali problema s gubitkom težine, piše Klix.

Pročitajte još

Istraživači navode da bi ova ćelijska “memorija gojaznosti” mogla objasniti zašto tijelo može pružati otpor gubitku masnog tkiva.

Stručnjakinja za genetiku gojaznosti koja nije učestvovala u studiji, izjavila je za BBC da nalazi eksperimenata na miševima pružaju nove i uvjerljive mehanističke dokaze o tome kako se ćelije povezuju s pamćenjem gojaznosti.

Makrofagi u masnom tkivu imaju nekoliko zadataka, uključujući uklanjanje mrtvih ćelija i obnavljanje supstanci koje podstiču razgradnju masti.

Međutim, da bi normalno funkcionisali, makrofagi moraju biti sposobni provoditi “alternativno splajsovanje”, proces koji omogućava ćelijama da uzmu kopije genetskog koda i preurede ih u različitim kombinacijama.

Na taj način jedan gen može proizvesti širok spektar bioloških molekula, a ovaj proces je fundamentalan za normalno funkcionisanje ćelija.

Kada su istraživači ispitivali makrofage u masnom tkivu gojaznih miševa, otkrili su trajne probleme s ovim procesom koji nisu uočeni kod mršavih miševa.

Tim je potom istražio da li se nešto slično može dogoditi i kod ljudi. Analizom uzoraka masnog tkiva osoba s gojaznošću i bez nje pronašli su dokaze o sličnim razlikama u makrofagima.

Ipak, Bonnefond nije bila uvjerena u rezultate eksperimenata s ljudskim tkivom, navodeći ih kao glavno ograničenje studije. Nalazi su uglavnom zasnovani na korelacijama i nisu uzimali u obzir potencijalno važne faktore poput dobi i spola, piše Klix.

Profesor Ferdinand von Meyenn, stručnjak za ishranu i metaboličku epigenetiku, rekao je da studija ne pokazuje jesu li ćelijske promjene izazvane gojaznošću dugotrajne kod ljudi.

– Ciljanje defektnih makrofaga kako bi se pomoglo u gubitku težine razumna je terapijska ideja u principu – rekao je profesor Ferdinand von Meyenn.

Međutim, dodao je da smo još “daleko” od pretvaranja ove ideje u tretman za ljude.

Bonus video