Kolorektalni karcinom odnosi se na bilo koji rak koji počinje u debelom crijevu ili rektumu, koji zajedno čine debelo crijevo u gastrointestinalnom traktu. Polipi, ili izrasline, mogu se formirati u debelom crijevu ili rektumu. Većina je benigna, ali određene vrste imaju veći rizik od razvoja u kancerogenezu, uključujući adenomatozne polipe, sesilne nazubljene polipe i tradicionalne nazubljene adenome. Hiperplastični polipi i inflamatorni polipi se obično ne razvijaju u rak
Rizik od raka debelog crijeva je gotovo identičan za oba pola. U našoj zemlji, ovaj tip karcinoma drugi je najčešći zloćudni tumor u obolevanju i umiranju. Svake godine od njega oboli približno 4500, a umre više od 3000 ljudi. Podjednako je zastupljen kod oba pola, a u najvećem broju slučajeva javlja se kod osoba starosne dobi između 50 i 74 godina. Kod ljudi mlađih od 40 godina izuzetno je redak, prenosi Blic.
Faktori rizika za rak debelog crijeva
I muškarci i žene su u riziku od raka debelog crijeva. Među faktorima koji povećavaju rizik od raka debelog crijeva su:
Roditelj, brat ili sestra ili dijete kojima je dijagnostikovan rak debelog crijeva, ili rođak kome je dijagnostikovan rak mlađi od 50 godina
Porodična istorija naslijeđenog genetskog sindroma, kao što je Linčov sindrom
Lična ili porodična istorija određenih polipa
Upalna bolest crijeva, kao što su Kronova bolest i ulcerozni kolitis
Dijagnoza raka jajnika, dojke ili endometrijuma
Sedentarni način života
Prekomjerna težina ili gojaznost
Jedenje crvenog i prerađenog mesa
Ishrana sa malo voća i povrća
Pušenje i pijenje alkohola.
Simptomi raka debelog crijeva kod žena
Kolorektalni karcinom može da se javi i bez simptoma, posebno u ranim fazama. Među simptomima kod žena su:
Anemija
Anemija je nizak broj crvenih krvnih zrnaca. Kod raka debelog crijeva, to može značiti da postoji unutrašnje krvarenje. Često je jedan od početnih znakova kolorektalnog karcinoma.
Možete zamisliti dodatni sloj složenosti ako ste žena.
– Nekim pacijentkinjama se govori da je njihova anemija povezana sa menstruacijom i da ne treba da brinu zbog toga. To može dovesti do kašnjenja u dijagnozi – kaže dr Milena Guld Suarez, gastroenterolog i vanredni profesor na Medicinskom koledžu Bejlor u Hjustonu.
Rektalno krvarenje
Prvo što ljudi pomisle kada primete krv u toalet šolji ili na toalet papiru nakon brisanja su hemoroidi – ispupčene, otečene vene u rektumu koje mogu da svrbe i krvare.
– Rektalno krvarenje nije normalno. Definitivno mogu biti hemoroidi, ali jedini način da se to sa sigurnošću sazna jeste pregled – kaže dr Suarez.
Međutim, moguće je imati i hemoroide i rak debelog crijeva.
Ako se vaši hemoroidi ne poboljšaju liječenjem, razgovarajte sa svojim ljekarom o kolonoskopiji, kaže dr Bendžamin Šlehter, medicinski onkolog specijalizovan za gastrointestinalne karcinome u Institutu za rak Dana-Farber u Bostonu.
Promjena navika pražnjenja crijeva
Tijelo voli rutinu. Trebalo bi da imate istu stolicu sa 20 godina kao i sa 70. Kada jednom uspostavite svoje navike, to zaista ne bi trebalo da se menja. Ako primetite nešto drugačije, obratite se svom ljekaru – kaže dr Šlehter.
Promjene uključuju prelazak na dijareju, konstipaciju koja traje dugo ili prelazak sa pražnjenja crijeva jednom dnevno na četiri puta dnevno.
Takođe, treba obratiti pažnju na stolicu sličnu olovci ili hemijskoj olovci. To može biti pokazatelj tumora koji stiska ili djelimično blokira debelo crijevo, zbog čega stolica izlazi rjeđa nego obično.
Grčevi ili bol u stomaku
– Kada žene imaju tegobe sa stomakom, ponekad se pretpostavlja da je u pitanju ginekološki problem, a ne gastrointestinalni – kaže dr Šlehter za The Healthy.
Alternativna objašnjenja mogu biti menstrualni grčevi ili čak endometrioza. Ali, ljekaru se treba obratiti i možda tražiti kolonoskopiju, ako se javi bol u stomaku za koji se zna da nije povezan sa ciklusom ili ako je bol nov.
Neobjašnjiv umor ili gubitak težine
Iako je lako otpisati umor kao nedostatak sna i gubitak težine kao posljedice stresa, trebalo bi da razgovarati o ovim promjenama sa svojim ljekarom.
Prevencija raka debelog crijeva
Prevencija kolorektalnog karcinoma počinje kolorektalnim skriningom, kaže dr Suarez.
Preporučuje se da svi odrasli počnu sa skriningom već u 45. godini, a pogotovo u 50.
Određene promjene načina života takođe mogu pomoći u smanjenju rizika od kolorektalnog karcinoma:
Jedenje puno voća, povrća i integralnih žitarica
Smanjenje unosa crvenog mesa, posebno prerađenog mesa
Vježbanje
Ograničavanje alkohola
Izbjegavanje pušenja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.