Stomatolog upozorava šta ne treba ignorisati: Neobičan simptom RAKA DEBELOG CRIJEVA može da počne u ustima

Stomatolog objašnjava na koje promjene treba obratiti pažnju.

Rak debelog crijeva jedna je od bolesti čiji se rani simptomi ponekad teško prepoznaju, zbog čega se posebna pažnja posvećuje preventivnim pregledima i pravovremenom otkrivanju. Iako se najčešće govori o promenama u pražnjenju crijeva, bolovima u stomaku i pojavi krvi u stolici, istraživanja ukazuju i na moguću povezanost između zdravlja usne duplje i rizika od razvoja ove vrste karcinoma.

Dr Mark Burhen, stomatolog poznat na internetu pod nadimkom „Stomatolog za spavanje“, skreće pažnju na određene promjene u ustima koje ne bi trebalo zanemarivati. One prvenstveno mogu ukazivati na probleme sa desnima i poremećaj ravnoteže bakterija u usnoj duplji, a pojedina istraživanja povezuju takva stanja sa promenama u crevnom mikrobiomu i većim rizikom od određenih bolesti.

Važno je, međutim, naglasiti da nijedan od ovih simptoma sam po sebi ne znači da osoba ima rak debelog crijeva. Za sada ne postoje dokazi da se ova bolest može pouzdano prepoznati samo na osnovu stanja zuba, desni ili jezika.

Krvarenje, oticanje i povlačenje desni

Krvarenje desni tokom pranja zuba mnogi smatraju bezazlenom pojavom, ali ono može biti jedan od prvih znakova gingivitisa, odnosno upale desni. Ako se problem ne leči, može napredovati do parodontitisa, ozbiljnijeg oboljenja koje oštećuje tkiva koja podupiru zube.

Desni koje su crvene, otečene, osetljive ili se povlače zahtevaju pažnju stomatologa. Uzrok je najčešće nakupljanje zubnog plaka, ali na zdravlje desni utiču i pušenje, određena zdravstvena stanja i kvalitet svakodnevne oralne higijene.

Pojedine studije ukazale su na povezanost parodontopatije sa većim rizikom od prekanceroznih promena u debelom crevu. Jedno od mogućih objašnjenja jeste da hronična upala i određene bakterije u usnoj duplji mogu uticati na procese u ostatku organizma.

Ipak, krvarenje desni nije dokaz da postoji oboljenje crijeva, a još manje da osoba ima rak. Ukoliko se ponavlja, važno je utvrditi njegov uzrok i započeti odgovarajuće lečenje.

Uporan neprijatan zadah

Neprijatan zadah, poznat i kao halitoza, najčešće nastaje zbog bakterija koje razgrađuju ostatke hrane u ustima. Može biti povezan sa naslagama na jeziku, karijesom, upalom desni, suvoćom usta ili nedovoljnom oralnom higijenom.

Jedna od bakterija koja je privukla pažnju naučnika jeste Fusobacterium nucleatum. Ona se prirodno može naći u usnoj duplji, a povezana je sa parodontitisom. Istraživači su je pronašli i u pojedinim tumorima debelog crijeva, zbog čega se proučava njena moguća uloga u razvoju i napredovanju bolesti.

Pretpostavlja se da ova bakterija, kada dospe u crijeva, može da utiče na upalne procese i odgovor imunskog sistema. Međutim, istraživanja ove povezanosti još traju i ne znači da svaka osoba koja ima neprijatan zadah nosi ovu bakteriju u količinama koje bi predstavljale zdravstveni rizik.

Ako zadah traje uprkos redovnom pranju zuba, čišćenju jezika i korišćenju zubnog konca, potrebno je posetiti stomatologa kako bi se utvrdio uzrok.

Bijele ili žute naslage na jeziku

Bjeličaste ili žućkaste naslage na jeziku česta su pojava i uglavnom nisu razlog za zabrinutost. Nastaju zbog nakupljanja bakterija, ostataka hrane i odumrlih ćelija na površini jezika.

Mogu biti izraženije kod osoba koje ne čiste jezik redovno, piju premalo vode, imaju suva usta ili dišu na usta tokom spavanja. U nekim slučajevima, promjene na jeziku mogu biti povezane i sa gljivičnim infekcijama ili drugim zdravstvenim stanjima.

Naučnici istražuju i da li sastav bakterija u usnoj duplji, uključujući mikroorganizme koji se zadržavaju na jeziku, može biti povezan sa promenama u crevnom mikrobiomu i rizikom od određenih bolesti.

Ipak, ne postoje pouzdani dokazi da bele ili žute naslage na jeziku predstavljaju rani simptom raka debelog creva. Zbog toga ih ne treba posmatrati kao razlog za strah, već kao znak da je potrebno obratiti pažnju na oralnu higijenu i potražiti savet stručnjaka ukoliko su dugotrajne ili praćene bolom i drugim promenama.

Za svakodnevnu negu preporučuje se nežno čišćenje jezika, redovno pranje zuba i dovoljan unos tečnosti.

Gubitak četiri ili više zuba

Gubitak više zuba može biti posljedica dugotrajnog parodontitisa, bolesti koja postepeno oštećuje tkiva i kost koja drže zube na mestu. Osim što utiče na žvakanje i kvalitet života, uznapredovala bolest desni povezuje se i sa različitim zdravstvenim problemima.

Pojedina istraživanja ukazala su na to da osobe sa izraženim gubitkom zuba ili parodontopatijom mogu imati veći rizik od prekanceroznih polipa u debelom crevu. Ove izrasline ne razvijaju se sve u karcinom, ali određene vrste polipa mogu vremenom postati maligne.

Istraživači još pokušavaju da utvrde da li je veza između gubitka zuba i raka debelog crijeva direktna ili na nju utiču drugi faktori, poput pušenja, ishrane, starosti, hroničnih upala i opšteg zdravstvenog stanja.

Zbog toga gubitak četiri ili više zuba ne treba posmatrati kao dokaz povećanog rizika kod svake osobe, ali svakako predstavlja razlog za stomatološki pregled i utvrđivanje uzroka.

Kako da smanjite rizik od raka debelog crijeva?

Briga o zubima i desnima važna je za opšte zdravlje, ali je za prevenciju raka debelog crijeva neophodno obratiti pažnju i na druge faktore.

Preporučuje se da:

perete zube najmanje dva puta dnevno i svakodnevno čistite prostore između zuba;

redovno posjećujete stomatologa i liječite upalu desni;

izbjegavate pušenje i ograničite konzumiranje alkohola;

jedete raznovrsnu hranu sa dovoljno vlakana,

uključujući povrće, voće, mahunarke i integralne žitarice;

budete fizički aktivni i održavate zdravu telesnu težinu;

razgovarate sa ljekarom o odgovarajućim preventivnim pregledima, u skladu sa godinama, porodičnom istorijom bolesti i individualnim rizikom.

Posebno je važno obratiti pažnju na promjene u pražnjenju crijeva koje traju, krv u stolici, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, uporan bol u stomaku i znake anemije, poput neuobičajenog umora i slabosti. Takve tegobe zahtevaju medicinsku procenu, čak i kada nisu praćene drugim simptomima, prenosi Ona.rs.

Najvažnije je zapamtiti da promjene u ustima nisu pouzdan način za otkrivanje raka debelog crijeva. Dobra oralna higijena doprinosi zdravlju, ali ne zamjenjuje preventivne preglede. Pravovremeni razgovor sa ljekarom i odgovarajući skrining ostaju ključni za rano otkrivanje bolesti.