Medicina

Kako promijene vremena utiču na glavobolju

Promjene vremena i smjena godišnjih doba kod pojedinih ljudi mogu da izazovu napade migrene. Nagli pad atmosferskog pritiska, vjetar, hladnoća, ali i visoke temperature, vlaga i jako sunce spadaju među moguće okidače. Ipak, ne reaguje svako na iste vremenske uslove.

Ženu boli glava
FOTO: MIKAEL BLOMKVIST/PEXELS

Dr Sintija Armand, neurolog iz Medicinskog centra Montefjore u Njujorku, objašnjava za Američku fondaciju za migrenu da vremenske promene mogu da utiču na učestalost napada, iako sezonska migrena nije zvanična medicinska dijagnoza.

Zašto je važan atmosferski pritisak

Jedan od mogućih okidača jeste promena atmosferskog pritiska, naročito njegov nagli pad pred oluju.

– U našoj glavi postoje šupljine ispunjene vazduhom, odnosno sinusi, u kojima je pritisak obično u ravnoteži sa spoljašnjim atmosferskim pritiskom. Kada se on promjeni, dolazi do poremećaja te ravnoteže, što može da pokrene migrenu – objašnjava dr Armand.

Ženu boli glava
FOTO: FREEPIK

U maloj japanskoj studiji, kod 75 odsto osoba sa migrenom zabilježena je povezanost napada sa padom atmosferskog pritiska, dok je među osobama sa tenzijskom glavoboljom taj procenat iznosio 20 odsto.

Osim pritiska, napad mogu da pokrenu vjetrovito i olujno vrijeme, nagle promjene temperature, izrazita hladnoća ili vrućina, suv ili vlažan vazduh i jaka sunčeva svjetlost.

Okidači s godišnjim dobima

U proleće se često smijenjuju sunčani i kišni dani, uz promjene atmosferskog pritiska. Dodatni problem predstavljaju alergije, jer migrena ponekad izaziva simptome slične sinusnoj glavobolji, poput curenja nosa i suzenja očiju.

Pročitajte još

Ljeti su česti okidači dehidratacija usled pojačanog znojenja, jako sunce i poremećen ritam spavanja zbog dužih dana.

Jesen donosi zahlađenje, vjetar i oscilacije atmosferskog pritiska. Skraćivanje dana takođe može da poremeti san i doprinese pojavi migrene. 

Zimi, osim hladnoće i promjena pritiska koje prate snježne oluje, problem može da bude suv vazduh u zagrijanim prostorijama, koji doprinosi dehidrataciji, prenosi Americanmigrainefoundation.org, Zdravlje.kurir.rs.

Kako smanjiti rizik od napada

Iako na vremenske prilike ne možemo da utičemo, dr Armand ističe da je važno održavati redovan ritam spavanja, obroka i fizičke aktivnosti.

– Mozak osobe sa migrenom voli rutinu, zato pokušajte da se što više pridržavate ustaljenog rasporeda – savjetuje neurolog.

Praćenje vremenskih prilika i vođenje dnevnika glavobolja mogu da pomognu u prepoznavanju ličnih okidača. Dovoljan unos tečnosti, zaštita od hladnoće i vjetra i održavanje odgovarajuće vlažnosti vazduha u prostorijama dodatne su mjere koje mogu da smanje rizik od napada.