Djeca

NASLJEDNO VISOK HOLESTEROL KOD DJECE I MLADIH Bolest koja može imati ozbiljne posljedice često ostaje neotkrivena godinama

Porodična hiperholesterolemija (FH), poznata i kao nasljedno povišen holesterol, jedna je od najčešćih nasljednih metaboličkih bolesti. Iako može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, često ostaje neotkrivena tokom djetinjstva.

dijete jede
FOTO: FREEPIK

Procjenjuje se da jedno od 250 djece ima ovu bolest, a problem je u tome što mnoga djeca ne dobiju dijagnozu na vrijeme.

U osnovi bolesti nalazi se poremećaj metabolizma masti zbog kojeg je nivo LDL holesterola, poznatog kao „loš holesterol“, povišen od rođenja. Dugoročno, to može povećati rizik od ranog razvoja srčanih oboljenja i sužavanja krvnih sudova.

Prema podacima velikih epidemioloških istraživanja, osobe sa porodičnom hiperholesterolemijom imaju znatno veći rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.

Profesor dr Bojko Bjelaković upozorava da rizik može biti posebno izražen kod mladih odraslih osoba uzrasta od 20 do 40 godina kojima bolest nije na vrijeme dijagnostikovana.

– Iako niko ne voli da živi sa saznanjem da ima ovaj zdravstveni problem, jedna ljekarska poslovica kaže da je prevencija pola zdravlja, a druga narodna da je bolje spriječiti nego liječiti – ističe Bjelaković.

Kako prepoznati nasljedno povišen holesterol?

Jedan od najvažnijih koraka jeste pravovremena kontrola masnoća u krvi. Analizom koja se naziva lipidni profil mjere se vrijednosti holesterola i drugih masnoća, a rezultati mogu ukazati na potrebu za dodatnim pregledima.

Posebnu pažnju treba obratiti ako u porodici postoje slučajevi srčanog ili moždanog udara u mlađem životnom dobu, angine pektoris ili iznenadne smrti. Takva porodična istorija može biti razlog za sumnju na nasljednu hiperholesterolemiju.

Rano otkrivanje bolesti omogućava ljekarima da procijene rizik i odrede odgovarajuće mjere, uključujući promjene životnih navika i, kada je potrebno, uvođenje terapije.

Kada početi sa prevencijom?

Djeca sa porodičnom hiperholesterolemijom mogu imati kvalitetan život, ali je važno da se bolest prepozna na vrijeme i da se redovno prati nivo holesterola.

Zdrava ishrana, fizička aktivnost i redovne kontrole važan su dio brige o zdravlju, dok odluku o uvođenju terapije donosi ljekar na osnovu nalaza i ukupnog rizika.

Pročitajte još

Roditelji zato ne bi trebalo da zanemaruju porodičnu istoriju srčanih oboljenja niti da čekaju da se pojave simptomi.

Povišen holesterol često ne izaziva nikakve tegobe, zbog čega analiza krvi može biti ključna za njegovo otkrivanjem, prenosi bosnainfo.ba.