(FOTO) ŽIVI U ŽELUCU GODINAMA Ova opaka bakterija povećava rizik od raka

Međutim, jedan od mogućih uzroka ovih tegoba je infekcija bakterijom Helicobacter pylori.

Većina zaraženih osoba nema simptome, ali kod nekih bakterija izaziva upalu želučane sluznice i čir. Dugotrajna infekcija povećava i rizik od razvoja raka želuca.

Pozitivan nalaz ipak ne znači da osoba ima ili će dobiti rak.

Važno je znati šta ova bakterija može izazvati, kada se obratiti ljekaru i zbog čega testiranje na infekciju nije isto što i pregled kojim se procjenjuje stanje želuca.

Infekcija može godinama proći neprimijećeno

Helicobacter pylori prilagođena je preživljavanju u želucu, gdje se nastanjuje u zaštitnom sloju sluzi. Infekcija se često dobije još u djetinjstvu, a osoba za nju može saznati tek mnogo godina kasnije.

Prema američkom Nacionalnom institutu za rak (NCI), dugotrajna infekcija izaziva hroničnu upalu koja kod nekih ljudi postepeno dovodi do oštećenja i promjena želučane sluznice.

Neke od tih promjena mogu prethoditi razvoju raka. Zbog dokazane povezanosti s nastankom raka želuca, Međunarodna agencija za istraživanje raka svrstala je bakteriju H. pylori među karcinogene za ljude.

Infekcija, međutim, nije isto što i rak. Na razvoj bolesti utiču različiti faktori, a istraživanja pokazuju da uklanjanje bakterije odgovarajućom terapijom smanjuje rizik od nastanka raka želuca.

Koje tegobe ne treba stalno pripisivati hrani ili stresu?

Upala želučane sluznice može se ispoljiti bolom ili nelagodom u gornjem dijelu stomaka, mučninom, nadutošću, podrigivanjem i osjećajem punoće nakon male količine hrane. Ove tegobe same po sebi ne otkrivaju njihov uzrok niti potvrđuju da je osoba zaražena bakterijom.

Važno je obratiti pažnju na promjene u uobičajenim probavnim tegobama: ako postanu učestalije, jače ili ne prolaze kao ranije, potrebno je javiti se ljekaru. Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) savjetuje pregled ako se probavne tegobe pogoršavaju ili ne prolaze nakon tri sedmice.

Kod otežanog gutanja ili nenamjernog gubitka tjelesne težine ne treba čekati taj rok.

Razlog za pregled su i gubitak apetita te nov ili uporan osjećaj sitosti već nakon nekoliko zalogaja. Ovi simptomi ne znače nužno da je riječ o raku, ali ih treba provjeriti, naročito ako dugo traju ili se javljaju istovremeno.

Znakovi krvarenja zahtijevaju hitnu procjenu

Crna stolica, ljepljiva poput katrana, povraćanje krvi ili sadržaja koji podsjeća na talog kafe mogu ukazivati na krvarenje iz probavnog sistema.

U takvim situacijama treba odmah potražiti medicinsku pomoć, posebno ako se pojave omaglica, nesvjestica ili ubrzan puls.

Hitnu procjenu zahtijeva i iznenadna, jaka bol u stomaku koja ne popušta. U takvim slučajevima ne treba čekati zakazani termin za testiranje na bakteriju, upozorava MedlinePlus, američki izvor zdravstvenih informacija.

Kada razgovarati s ljekarom o testiranju?

Testiranje ima smisla kada ljekar procijeni da bi H. pylori mogla biti uzrok trajnih ili ponavljajućih probavnih tegoba. Posebno je važno kod osoba koje imaju ili su ranije imale čir na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu.

Prema smjernicama Američkog gastroenterološkog koledža (ACG), razlozi za testiranje uključuju i neobjašnjivu anemiju zbog nedostatka željeza te povećan rizik od raka želuca, naprimjer zbog slučajeva ove bolesti u porodici ili ranije utvrđenih promjena želučane sluznice. Smjernice obuhvataju i odrasle članove domaćinstva osoba kod kojih je potvrđena infekcija.

Odluka o testiranju zato ne zavisi samo od toga ima li osoba bolove u želucu. Ljekaru treba spomenuti slučajeve raka želuca u porodici, ranije nalaze i lijekove koji se redovno koriste. Dob, simptomi i lični faktori rizika pomažu u procjeni da li je dovoljno neinvazivno testiranje ili je potrebna i gastroskopija.

Bakterija se može otkriti i bez gastroskopije

Bakterija H. pylori može se otkriti izdisajnim testom na ureju ili analizom stolice na antigen bakterije. Kod izdisajnog testa najprije se uzima uzorak daha, zatim osoba dobije pripravak koji sadrži ureju, nakon čega ponovo izdiše u posebnu posudu. Analizom uzoraka utvrđuje se prisustvo infekcije.

Gastroskopija ima širu ulogu: omogućava ljekaru da direktno pregleda sluznicu želuca i, ako je potrebno, uzme male uzorke tkiva. Zbog toga izdisajni test ne može zamijeniti gastroskopiju kada je potrebno istražiti zabrinjavajuće simptome ili moguće promjene u želucu.

Negativan test na bakteriju ne znači da je želudac zdrav.

Prije testiranja treba slijediti upute zdravstvene ustanove i prijaviti koje lijekove osoba koristi. Pojedini lijekovi mogu uticati na rezultat, pa terapiju ne treba prekidati na svoju ruku.

Nakon terapije treba provjeriti je li bakterija uklonjena

Potvrđena infekcija liječi se kombinacijom lijekova koju propisuje ljekar. Nestanak bola ili mučnine ne dokazuje da je bakterija uklonjena, zbog čega je nakon završetka terapije potrebno uraditi kontrolni test.

Američki gastroenterološki koledž preporučuje provjeru uspješnosti liječenja najmanje četiri sedmice nakon završetka terapije, najčešće izdisajnim testom ili analizom stolice na antigen bakterije. Za pouzdan rezultat važan je i odgovarajući vremenski razmak od uzimanja određenih lijekova, o čemu upute daje ljekar.

Ako tegobe ostanu i nakon što se potvrdi uklanjanje bakterije, potrebno je ispitati druge moguće uzroke.