Ona je takođe upozorila na statističke podatke koji ukazuju na porast osoba, posebno mladih u dobi od 30-ih do 50-ih godina sa kardiovaskularnim tegobama i simptomima koji ukazuju na probleme sa radom srca.
– Imam osjećaj da ljudi između 65 i 75 su u najmanjem broju, to su redovne kontrole itd. Akutne stvari i najkritičniji problem, infarkt miokarda i moždani udari sve su češći kod mladih ljudi. 66 odsto porast pacijenata od 18 – 44, to su izuzetno mlade godine, a topme doprinose faktori rizika, upozorila je.
Infarkt miokarda ne bira godine
Podsjeća i da se u decenijama iza nas o infarktu govorilo kao o bolesti rezervisanoj smao za ljude starije životne dobi, ali on sada sve češće zahvata osobe u 20-im i 30-im godinama.
Osvrnula se i na faktore rizika.
– Ne možemo genetiku izbjeći, ali imamo gojaznost, dijabetes, visoki krvni pritisak i to kojeg pacijenti ne prepoznaju. Rijetko koji mladi čovjek kaže ‘redovno mjerim pritisak, provjeravam holesterol i trigliceride’, ali nadam se da idemo ka tome gdje će to postati moderno. Imamo sve više pušača, iako je zabrana pušenja na snazi, imamo električne cigare, vejping, što su dodatni faktori rizika, neaktivnost, sjedenje, itd. nema fizičke aktivnosti, a loša ishrana je u izboilju – naglasila je Ćorović-Kuburović.
Normalizacija stresa i psihičkog nasilja
Posebno ističe nedostaatk aktivnost i “sjedilački” način života kojem svjedočimo danas – dostava hrane na kućnu adresu, kupovina i ostale aktivnosti koje je moguće kontrolisati preko jednog uređaja, što nas na kraju dovodi do aktuelne statistike.
– Važan je i hronični stres, normalizovali smo maltetiranje na poslu, u porodici, svo to psihičko nasilje postaje normlano i živimo u svemu tome, i kad ne možete završiti papir u ustanovi i kad pravda kasni sve to stvara hronični stres – naglašava.
Opet je ukazala na faktore rizika, posebno na one na koje možemo uticati i redukovati ih.
– Upotreba alkohola, droge, energetskih pića…. Često čujem ‘popio sam ujutro energetsko piće’. Uništio si to malo sna koji si spavao. Ti faktori rizika moraju da se smanje. Možemo smanjiti gojaznost, povećati pokret, smanjiti stres, jedino ne možemo izbrisati genetiku, ali ona neće doći do izražaja ako ukinemo ove druge faktore rizika – pojasnila je.
“Meni se to ne može desiti”
Govoreći o činjenici da se infarkt miokarda danas sve češće dešava kod mlađe populacije nego kod onih starije životne dobi, pojašnjava:
– Jako je važno da danas istaknemo da ljudi koji gledaju, razumiju. Starija osoba, moj i vaš otac, imaju više krvnih sudova na srcu nego nas dvije. Mi imamo tri autoputa, glavna krvna suda koji hrane naše srce. Međutim, kroz godine mi razvijamo kolateralne krvne sudove, to su mali putići. I kažemo, od prvog infarkta se umire, i mlađi umiru. Da, jer ako pogodi veliki krvni sud i to u nekom visokom dijelu gdje se više opskrbljuje srce dolazi do smrti – dodala je, prenosi N1.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.