Medicinski naziv za ovo stanje je miokimija, a Klinika Klivlend opisuje je kao najčešći oblik trzanja oka. Karakterišu je mali, spori i učestali grčevi mišića, najčešće u donjim kapcima, koji su obično kratkotrajni. Melani Sobel, oftalmolog sa Instituta Bascom Palmer na Univerzitetu u Majamiju, kaže da joj pacijenti pominju trzanje kapaka nekoliko puta mjesečno, najčešće usputno tokom pregleda zbog nekog drugog razloga.
Glavni okidači
Najčešći uzroci su stres, anksioznost, nedostatak sna i stimulansi poput kofeina i nikotina. Klinika Klivlend na listu mogućih uzroka dodaje i neželjena dejstva pojedinih lijekova, iznenadno izlaganje jakom svjetlu, naprezanje očiju, umor i fizičku iscrpljenost.
Ljekari sa Instituta Bascom Palmer ukazuju i na suve oči i dugotrajno gledanje u ekrane kao moguće uzroke. Često je riječ o kombinaciji više faktora, pa je korisno utvrditi šta tačno izaziva trzanje.
Šta pomaže?
Dr Lusijana Garsija-Dusan iz istog instituta objašnjava da je u većini slučajeva dovoljno smanjiti izloženost faktorima koji izazivaju trzanje. Preporučuje kvalitetniji san, smanjenje stresa, manji unos kafe i alkohola, kao i redovne pauze tokom gledanja u ekrane.
Vještačke suze i topli oblozi mogu pomoći kod suvih očiju. Ako trzanje ne prestane, ljekar može predložiti promjenu terapije, korišćenje posebnih naočara ili primjenu injekcija botoksa za opuštanje preaktivnih mišića.
Kada je potreban pregled?
Povremena i kratkotrajna miokimija je bezopasna, ali određeni obrasci mogu ukazivati na ozbiljniji poremećaj i zahtijevati hitan oftalmološki pregled.
Pregled je neophodan ako su grčevi kapaka uporni ili jaki, ako se trzanje javlja na oba oka ili ako osoba ima poteškoća da drži oči otvorene. Ljekara treba konsultovati i u slučaju smanjenog vida, crvenila ili otoka, kao i ako se grčevi šire na druge mišiće lica, poput mišića vilice, jezika ili donjeg dijela lica. Slabost ili utrnulost lica takođe su razlozi za posjetu ljekaru.
Klinika Klivlend preporučuje da se obratite ljekaru i ako je trzanje uporno, ponavlja se, izaziva zabrinutost ili utiče na vid. Ako primijetite bilo kakve promjene vida, odmah potražite medicinsku pomoć. Takođe, ukoliko se trzanje pogoršalo nakon početka uzimanja novog lijeka, obavijestite svog ljekara jer bi moglo biti riječ o neželjenom dejstvu terapije.
Ozbiljniji poremećaji
Postoje i ozbiljniji oblici trzanja kapaka. Kod blefarospazma grčevi su toliko jaki da osoba refleksno trepće ili zatvara oči, a mogu zahvatiti jedno ili oba oka i trajati do sat vremena. Kod hemifacijalnog spazma trzanje obično počinje na kapku, a zatim se postepeno širi na jednu stranu lica.
Trzanje kapaka rijetko se povezuje sa bolestima mozga i nervnog sistema, kao što su distonija i Belova paraliza, a izuzetno rijetko sa multiplom sklerozom, ALS-om, epilepsijom ili Parkinsonovom bolešću.
Ipak, dr Sobel zaključuje da je u većini slučajeva trzanje kapaka bezopasna pojava koja se spontano povlači. Ukoliko postoji bilo kakva sumnja, oftalmološki pregled jednostavan je način da se utvrdi pravi uzrok, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.