Medicina

Izmišljena nova vakcina za trudnice: Smanjuje broj hospitalizacija novorođenčadi zbog respiratornog virusa

U Velikoj Britaniji uvedena je nova strategija zaštite najmlađih: vakcinacija trudnica protiv respiratornog sincicijalnog virusa (RSV), infekcije koja svake godine pogađa hiljade beba u prvim mjesecima života.

Izmišljena nova vakcina za trudnice: Smanjuje broj hospitalizacija novorođenčadi zbog respiratornog virusa
FOTO: FREEPIK

Iako se često doživljava kao obična prehlada, ovaj virus može imati daleko ozbiljniji tok kod novorođenčadi, jer dovodi do otežanog disanja, problema s hranjenjem, pa čak i teških upala pluća koje zahtijevaju bolničko liječenje.

Prema podacima britanskih zdravstvenih vlasti, više od 20.000 beba godišnje završi u bolnici zbog komplikacija izazvanih RSV-om.

Upravo zato je od 2024. godine trudnicama ponuđena vakcina koja se daje od 28. nedjelje trudnoće, s ciljem da se zaštita prenese na bebu još prije rođenja.

Kako vakcina djeluje

Ključ efikasnosti leži u načinu djelovanja vakcine. Nakon primanja, imuni sistem trudnice stvara specifična antitijela protiv RSV-a, koja se zatim preko posteljice prenose na plod. Tako beba dolazi na svijet s već određenim nivoom zaštite, u periodu kada je njen sopstveni imunitet još nedovoljno razvijen.

Studija je pratila gotovo 300.000 beba rođenih između septembra 2024. i marta 2025. u Engleskoj, što je oko 90 odsto svih porođaja tokom tog perioda. Više od 4.500 beba primljeno je u bolnicu. Rezultati pokazuju da je najjača zaštita – oko 85 odsto – ako se vakcina primi najmanje četiri nedjelje prije porođaja, ali i kraći interval, od dvije nedjelje, može pružiti značajnu korist.

Ono što dodatno zabrinjava ljekare jeste činjenica da se gotovo svako drugo novorođenče susretne s RSV-om u prvoj godini života. Kod većine djece simptomi su blagi, ali kod najmlađih, posebno prijevremeno rođenih ili onih sa slabijim imunitetom, infekcija može brzo napredovati. Tada se javlja bronhiolitis – zapaljenje sitnih disajnih puteva (bronhiola), kao i upala pluća.

Mali broj djece svake godine umre od ovog virusa. Kod beba s teškim infekcijama može se vidjeti koliko im je otežano disanje dok pokušavaju da unesu dovoljno kiseonika, upozoravaju stručnjaci.

Proteinska vakcina

Vakcina protiv RSV-a spada u savremene proteinske (subjedinične) vakcine. Sadrži dio površinskog proteina virusa (tzv. F protein u prefuzionoj formi), koji je ključan za ulazak virusa u ćelije.

Ne sadrži živi virus, ne može izazvati infekciju i smatra se bezbjednom za primjenu u trudnoći. Njena uloga je da „nauči“ imuni sistem da prepozna virus i brzo reaguje, bez izlaganja stvarnoj bolesti.

U praksi, ovo je jedan od rijetkih primjera gdje se vakcinacijom, osim majke, direktno štiti i novorođenče – slično kao kod vakcina protiv velikog kašlja ili gripa u trudnoći.

Ipak, uprkos jasnim prednostima, obuhvat vakcinacije u Engleskoj iznosi oko 64 odsto, dok je u Londonu niži, oko 53 odsto, što ukazuje na potrebu za dodatnim informisanjem i jačanjem povjerenja u preventivne mjere.

Šta je RSV

Respiratorni sincicijalni virus dobro je poznat u medicini. Nije nov, ali je posljednjih godina dobio veću pažnju zbog razvoja efikasnih vakcina i terapija koje mogu značajno smanjiti rizik za najranjivije.

Vodeći je uzrok infekcija donjih disajnih puteva širom svijeta i može uticati i na starije osobe, kao i na osobe s oslabljenim imunitetom ili hroničnim plućnim i srčanim bolestima.

RSV pripada rodu ortopneumovirusa i podijeljen je na dva glavna podtipa – A i B. Širi se bliskim kontaktom sa zaraženim sekretima, kašljanjem, kijanjem ili dodirom kontaminiranih površina. Virus inficira epitelne ćelije koje oblažu disajne puteve, što dovodi do upale i nakupljanja sluzi koja može ometati disanje.

Pročitajte još

U blažim slučajevima, RSV podsjeća na prehladu – s curenjem iz nosa, kašljem i blagom temperaturom. Kod težih infekcija, posebno kod odojčadi, može izazvati bronhiolitis ili upalu pluća, uz simptome poput šištanja pri disanju, otežanog disanja i dehidracije.

Kod odraslih, ponovna infekcija obično ima blaže simptome, ali može pogoršati hronična stanja poput astme ili hronične opstruktivne bolesti pluća.

Liječenje je uglavnom simptomatsko – uz hidrataciju, terapiju kiseonikom i, u težim slučajevima, mehaničku ventilaciju. Antivirusna terapija (poput ribavirina) rijetko se koristi. Preventivne opcije uključuju monoklonska antitijela, kao što je palivizumab za visokorizičnu odojčad, kao i novoodobrene RSV vakcine za starije osobe.