Kada promuklost ne smije da se ignoriše: Za ovaj simptom mnogi krive prehladu i hladno piće, a može biti znak opake bolesti

Pacijenti kojima je zbog karcinoma odstranjen grkljan suočavaju se sa zahtjevnim oporavkom tokom kojeg ponovo uče da gutaju i govore, dok nakon operacije dišu kroz trajni otvor na vratu. Pored fizičkih posljedica bolesti, pred njima su i brojne psihološke i društvene prepreke.

Duško Ribić, predsjednik Udruženja laringektomisanih pacijenata koji je prošao kroz četiri operacije, ispričao je da je prvi i jedini simptom koji je primijetio bila promuklost.

– Bila je to sporadična promuklost koja je trajala, gubila se, pa se ponovo pojavljivala. Nije bilo bola u grlu – rekao je Ribić.

Kako je objasnio, glas bi mu se povremeno vraćao, zbog čega se tragalo i za drugim mogućim uzrocima problema, među kojima je bio i želudačni refluks. Dijagnostički postupak trajao je dvije godine, a nalazi su u početku ukazivali na hroničnu upalu.

Kakva promuklost zahtijeva pregled

Otorinolaringolog dr Milan Dragišić upozorio je da svaka promuklost koja traje duže od dvije nedjelje zahtijeva pregled otorinolaringologa.

– Promuklost je najčešće konstantna i intenzivna, a obično se pojačava tokom dana, kako pacijent više govori. To je simptom na koji prvenstveno treba obratiti pažnju – objasnio je Dragišić.

Prema njegovim riječima, bol se najčešće pojavljuje tek u kasnijim stadijumima raka grkljana.

Kada je tumor ograničen na glasnu žicu, promuklost može biti jedini simptom, dok se kod promjena na drugim dijelovima grkljana mogu javiti otežano ili bolno gutanje i osjećaj knedle u grlu.

Problem je što pacijenti takve tegobe često povezuju sa prehladom, hladnim ili gaziranim pićima, refluksom ili pušenjem, pa im ne pridaju dovoljno značaja.

Otorinolaringološkim pregledom moguće je direktno vidjeti strukture ždrijela i grkljana. Ukoliko ljekar uoči sumnjivu promjenu, slijedi detaljniji pregled u opštoj anesteziji, tokom kojeg se promjena posmatra pod mikroskopom i uzima uzorak tkiva za biopsiju.

Doktor Dragišić je objasnio da početne promjene ponekad mogu da liče na hroničnu upalu glasnih žica. Zbog toga se pacijenti prate i, kada je potrebno, biopsija se ponavlja.

– Nažalost, najveći broj pacijenata dijagnostikujemo u odmaklim stadijumima bolesti. Problem je i to što se pacijenti ne javljaju ljekaru i ne pridaju dovoljno značaja simptomima – kazao je Dragišić za K1.

Dug i težak oporavak nakon operacije

Kod Duška Ribića karcinom je počeo na glasnim žicama, ali se kasnije proširio i na ostale strukture grkljana. Zbog toga je bila neophodna totalna laringektomija, operacija kojom se odstranjuje cijeli grkljan.

– Bio je šok. Doktor mi je saopštio da mora da mi izvadi grkljan. U prvi mah nisam imao predstavu šta to znači – prisjetio se Ribić.

Posebno brzo napredovanje bolesti zabilježeno je između njegove druge i treće operacije, u razmaku od svega mjesec dana. Nakon završne operacije uslijedio je dug i težak oporavak.

Dragišić je objasnio da se totalnom laringektomijom fizički razdvajaju putevi za disanje i gutanje. Pacijent više ne diše kroz nos i usta, već kroz trajni otvor na vratu.

U prvim danima nakon operacije pacijent ne može normalno da uzima hranu i tečnost. Tek nakon što ljekari utvrde da je gutanje bezbjedno, postepeno se uvode voda, tečna i pasirane hrana.

Ribić je naveo da danas jede normalno, ali da posljedice operacije i dodatnih terapija mogu da otežaju oporavak.

Govoreći o prevenciji, Dragišić je izdvojio pušenje i konzumiranje žestokih alkoholnih pića kao dva ključna faktora rizika.

Naglasio je da glasnim žicama kod većine ljudi nije potrebna posebna njega, već prvenstveno izbjegavanje navika i faktora koji ih oštećuju, piše Blic.