Kardiolog dr Dibanšu Gupta upozorava da dijabetes može godinama neprimijetno da oštećuje krvne sudove, nerve i srčani mišić, pa prvi znak bolesti nekada bude infarkt, moždani udar ili srčana slabost.
– Povišen nivo šećera vremenom oštećuje krvne sudove i nerve koji kontrolišu rad srca. Istovremeno podstiče upalu i oštećuje unutrašnji sloj krvnih sudova, što pogoduje stvaranju aterosklerotskih plakova i smanjuje dotok krvi do srca. Ovaj proces razvija se postepeno i često ne izaziva nikakve tegobe sve dok ne dođe do ozbiljne komplikacije – objašnjava dr Gupta.
Dijabetes ne oštećuje samo krvne sudove
Osim što ubrzava razvoj ateroskleroze, dijabetes može da ošteti i sam srčani mišić. Dugotrajno povišen šećer može da promijeni njegovu građu i smanji sposobnost srca da efikasno pumpa krv. Ovo stanje naziva se dijabetička kardiomiopatija, prenosi Onlymyhealth.com, Zdravlje.kurir.rs.
– U početku najčešće nema simptoma, ali kako bolest napreduje mogu da se jave zamaranje, otežano disanje, oticanje nogu i znaci srčane slabosti. Zato je dobra regulacija šećera važna ne samo za krvne sudove već i za očuvanje funkcije srca – navodi doktor.
Zašto osobe sa dijabetesom nekada ne osjete infarkt?
Jedna od najopasnijih posljedica dijabetesa jeste takozvani tihi infarkt. Kod osoba sa dugogodišnjim dijabetesom povišen šećer može da ošteti nerve koji prenose osjećaj bola iz srca. Zbog toga infarkt ne mora da bude praćen jakim bolom u grudima, već se može ispoljiti znatno blažim simptomima.
– Umjesto karakterističnog bola, mogu da se jave neobjašnjiv umor, otežano disanje, mučnina, vrtoglavica ili osjećaj pritiska u grudima. Mnogi pomisle da je riječ o iscrpljenosti, stresu ili problemima sa varenjem i zbog toga kasno potraže pomoć – upozorava dr Gupta.
Redovne kontrole mogu da otkriju problem na vrijeme
Pošto srčana bolest kod osoba sa dijabetesom često napreduje bez simptoma, redovni pregledi imaju ključnu ulogu u prevenciji komplikacija. Pored kontrole šećera u krvi, važno je redovno pratiti krvni pritisak, masnoće u krvi i funkciju bubrega. Kod osoba sa većim rizikom preporučuju se i dodatni pregledi, poput elektrokardiograma (EKG), ultrazvuka srca ili testa opterećenja – navodi kardiolog.
Dr Gupta naglašava da se rizik od srčanih bolesti može značajno smanjiti dobrom regulacijom šećera, zdravom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću, prestankom pušenja i održavanjem normalne tjelesne težine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.