Šta je dijabetes tipa 1,5?
Latentni autoimuni dijabetes odraslih (LADA), odnosno dijabetes tipa 1,5, oblik je dijabetesa koji ima karakteristike i tipa 1 i tipa 2. Razvija se kada imuni sistem greškom napada beta ćelije gušterače odgovorne za proizvodnju inzulina, zbog čega organizam postepeno gubi sposobnost stvaranja ovog važnog hormona.
Za razliku od klasičnog dijabetesa tipa 1, simptomi se javljaju u odrasloj dobi i razvijaju se sporije, pa se LADA u početku često pogrešno dijagnostikuje kao dijabetes tipa 2, navodi portal Cleveland Clinic.
Od ovog oblika dijabetesa boluje i pjevač Lance Bass, bivši član grupe NSYNC. Kako je otkrio u nedavnom intervjuu, i njemu je u početku postavljena pogrešna dijagnoza.
-Kada vam neko kaže da ste na granici dijabetesa tipa 2, a vi se zdravo hranite i redovno vježbate, pomislite da je došlo do greške.-
Nakon neuspješnih pokušaja da promjenama ishrane i životnih navika reguliše nivo šećera u krvi, na kraju je dobio tačnu dijagnozu.
Iako mnogi nikada nisu čuli za dijabetes tipa 1,5, riječ je o relativno čestom obliku bolesti. Istraživanja pokazuju da se kod oko četiri do 12 odsto osoba kojima je u početku dijagnostikovan dijabetes tipa 2 naknadno utvrdi da zapravo imaju LADA-u.
S obzirom na to da više od 500 miliona odraslih ljudi širom svijeta živi sa dijabetesom tipa 2, procjenjuje se da milioni ljudi zapravo imaju ovaj oblik dijabetesa, ali on u početku ostane neprepoznat, prenosi ljepotaizdravlje.hr .
Šta ga uzrokuje?
Tačan uzrok ovog tipa dijabetesa još nije u potpunosti razjašnjen, ali stručnjaci smatraju da je riječ o autoimunoj bolesti. To znači da imuni sistem greškom prepoznaje beta ćelije gušterače, koje proizvode inzulin, kao prijetnju i postepeno ih uništava.
Kako gušterača vremenom proizvodi sve manje inzulina, glukoza počinje da se nakuplja u krvi, što dovodi do razvoja dijabetesa.
Za razliku od dijabetesa tipa 1, kod kojeg se ovaj proces odvija brzo, kod LADA-e napreduje znatno sporije, pa se simptomi često razvijaju postepeno, a oboljelima mjesecima ili čak godinama nakon postavljanja dijagnoze nije potrebna terapija inzulinom.
Smatra se i da genetika ima važnu ulogu. Rizik je veći kod osoba čiji su bliski članovi porodice imali ovu ili neku drugu autoimunu bolest, a pojedina istraživanja ukazuju na to da određeni životni faktori, poput gojaznosti, takođe mogu doprinijeti razvoju bolesti.
Simptomi dijabetesa tipa 1,5
Simptomi dijabetesa tipa 1,5 u početku mogu biti vrlo blagi i razvijati se postepeno, zbog čega ih je lako zamijeniti sa simptomima dijabetesa tipa 2 ili ih pripisati umoru i svakodnevnom stresu.
Kako nivo inzulina postepeno opada, javljaju se tipični znaci povišenog nivoa glukoze u krvi, među kojima su pojačana žeđ, učestalo mokrenje, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, zamagljen vid, izražen umor, kao i suva koža praćena svrabom.
Kada se sumnja na ovaj tip dijabetesa?
Da bi se razumjelo zašto se dijabetes tipa 1,5 često zamijeni za dijabetes tipa 2, važno je znati po čemu se ova dva oblika bolesti razlikuju.
Dijabetes tipa 2 najčešći je oblik dijabetesa i razvija se kada ćelije postanu manje osjetljive na djelovanje inzulina, odnosno dolazi do inzulinske rezistencije, dok gušterača u početku i dalje proizvodi dovoljno ovog hormona.
Zbog toga se bolest u ranim fazama često može uspješno kontrolisati promjenama životnih navika, poput zdravije ishrane, redovne fizičke aktivnosti i gubitka viška kilograma, uz lijekove koji pomažu u regulaciji nivoa glukoze u krvi.
Na dijabetes tipa 1,5 ljekari obično počinju da sumnjaju kada takav pristup ne daje očekivane rezultate. Uprkos pravilnoj ishrani, redovnom vježbanju i terapiji lijekovima, nivo glukoze u krvi ostaje visok ili nastavlja da raste.
U tom slučaju mogu se uraditi dodatne pretrage, poput testiranja na autoantitijela i mjerenja nivoa C-peptida, koje pomažu da se utvrdi da li gušterača proizvodi dovoljno inzulina i da li je riječ o autoimunom obliku dijabetesa.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.