Medicina

Ubrzan rad srca nije uvijek bezazlen: Devet znakova zbog kojih treba odmah potražiti pomoć

Ubrzan rad srca može biti posljedica stresa, uzbuđenja ili fizičkog napora, ali ponekad ukazuje i na ozbiljan zdravstveni problem. Posebno je važno obratiti pažnju ako se ubrzani otkucaji javljaju u mirovanju i prate ih vrtoglavica, slabost, otežano disanje ili bol u grudima.

Ubrzan rad srca nije uvijek bezazlen: Devet znakova zbog kojih treba odmah potražiti pomoć
FOTO: MAGNIFIC

Tahikardija je medicinski naziv za ubrzan rad srca, odnosno srčanu frekvenciju veću od 100 otkucaja u minuti u mirovanju kod odraslih. Može biti povezana sa stresom i anksioznošću, ali i sa poremećajima srčanog ritma, anemijom i drugim zdravstvenim stanjima.

Nije svaki ubrzan puls razlog za paniku, ali određeni simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Znakovi koje ne treba zanemariti

Ako se ubrzan rad srca javi zajedno sa nekim od sljedećih simptoma, važno je obratiti pažnju na njihovu jačinu i trajanje.

Lupanje ili nepravilni otkucaji srca

Osjećaj da srce ubrzano lupa, preskače ili nepravilno kuca može ukazivati na poremećaj srčanog ritma. Ako je takav osjećaj nov, uporan ili praćen drugim tegobama, potrebna je medicinska procjena.

Otežano disanje

Kratak dah ili osjećaj da ne možete udahnuti dovoljno vazduha, posebno u mirovanju, uz ubrzan puls može ukazivati na ozbiljan problem.

Uporan kašalj

Kašalj koji ne prolazi, naročito ako se javlja zajedno sa otežanim disanjem ili drugim simptomima mogućeg srčanog problema, ne treba zanemarivati.

Vrtoglavica

Ubrzan rad srca praćen vrtoglavicom može ukazivati na to da organizam ne dobija dovoljno krvi zbog poremećaja srčanog ritma ili drugog problema. Ako je vrtoglavica jaka ili imate osjećaj da ćete se onesvijestiti, odmah potražite pomoć.

Izražen umor ili slabost

Neuobičajen umor i slabost, posebno ako nastanu iznenada i prate ih ubrzani otkucaji srca, mogu biti znak da je potrebna medicinska procjena.

Oticanje nogu, stopala ili drugih dijelova tijela

Oticanje stopala, članaka, nogu ili šaka, naročito kada se javi zajedno sa nedostatkom vazduha i ubrzanim pulsom, može biti povezano sa problemima u radu srca.

Bol ili pritisak u grudima

Bol, stezanje ili pritisak u grudima uz ubrzan rad srca mogu biti znak ozbiljnog srčanog problema, uključujući srčani udar. Ne čekajte da tegobe prođu same od sebe, već odmah pozovite hitnu pomoć.

Zbunjenost ili dezorijentacija

Iznenadna zbunjenost, otežano razumijevanje, gubitak orijentacije ili poremećaj svijesti uz ubrzan rad srca zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Mučnina i povraćanje

Mučnina i povraćanje mogu pratiti različita zdravstvena stanja. Međutim, ako se jave uz ubrzan rad srca, bol u grudima, otežano disanje ili izrazitu slabost, neophodna je hitna procjena.

Važno: Ako ubrzan rad srca prate bol u grudima, otežano disanje, nesvjestica ili iznenadna zbunjenost, odmah pozovite hitnu pomoć. Nemojte čekati da simptomi prođu sami od sebe.

Ako osoba izgubi svijest, provjerite da li normalno diše. Ako ne diše normalno, pozovite hitnu pomoć, započnite kardiopulmonalnu reanimaciju prema uputstvima dispečera i upotrijebite automatski spoljašnji defibrilator (AED), ako je dostupan.

Šta vas očekuje u hitnoj službi?

Kada se pacijent javi zbog ubrzanog rada srca, ljekari najprije procjenjuju njegovo opšte stanje, srčani ritam i moguće uzroke tegoba. Važno je da im kažete kada su simptomi počeli, koliko traju, da li se ponavljaju i koje lijekove uzimate.

U zavisnosti od simptoma i nalaza, pregled može obuhvatiti:

Elektrokardiogram (EKG) – bilježi električnu aktivnost srca i pomaže u otkrivanju poremećaja srčanog ritma.

Ehokardiografiju – ultrazvučni pregled kojim se procjenjuju građa i funkcija srca.

Rendgenski snimak grudnog koša – može pomoći u procjeni srca i pluća.

Krvne analize – mogu otkriti anemiju, poremećaje elektrolita i druge moguće uzroke ubrzanog pulsa.

Mjerenje zasićenosti krvi kiseonikom – pokazuje koliko kiseonika ima u krvi.

U pojedinim slučajevima ljekar može preporučiti i dodatne preglede, poput magnetne rezonance srca ili koronarografije.

Liječenje zavisi od uzroka i vrste poremećaja srčanog ritma. Može uključivati lijekove, električnu kardioverziju ili katetersku ablaciju, postupak kojim se ciljano djeluje na tkivo odgovorno za određene aritmije. U hitnim situacijama terapija se prilagođava stanju pacijenta.

Kako smanjiti rizik od ponovnih epizoda?

Prevencija zavisi od uzroka ubrzanog rada srca. Zato je važno ispitati ponavljane epizode i liječiti eventualno osnovno oboljenje.

Određene navike mogu doprinijeti očuvanju zdravlja srca:

Uravnotežena ishrana: Jedite više povrća, voća, integralnih žitarica, mahunarki i ribe. Ograničite unos soli, dodatih šećera, zasićenih i trans masti, kao i izrazito prerađene hrane.

Redovna fizička aktivnost: Odraslima se uglavnom preporučuje najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično. Osobe sa dijagnostikovanim poremećajem srčanog ritma treba da se posavjetuju sa ljekarom o bezbjednom nivou napora.

Dovoljno tečnosti: Dehidratacija može doprinijeti ubrzanju pulsa, pa je važno unositi dovoljno tečnosti u skladu sa zdravstvenim stanjem.

Oprez sa kofeinom i alkoholom: Kod nekih ljudi ovi napici, kao i drugi stimulansi, mogu izazvati ili pogoršati lupanje srca.

Prestanak pušenja: Izbjegavanje duvanskih proizvoda i psihoaktivnih supstanci važan je korak u očuvanju zdravlja srca.

Dobar san i kontrola stresa: Redovan raspored spavanja, dovoljno odmora i tehnike opuštanja mogu pomoći u kontroli stresa.

Kontrola hroničnih bolesti: Povišen krvni pritisak, dijabetes i poremećaji masnoća u krvi zahtijevaju redovno praćenje i odgovarajuće liječenje.

Pročitajte još

Kada je potrebno zakazati pregled?

Ako se ubrzan rad srca ponavlja, javlja u mirovanju, traje duže nego obično ili je praćen drugim tegobama, obratite se ljekaru čak i kada simptomi nisu izrazito jaki.

Ljekar može procijeniti da li su potrebni EKG, laboratorijske analize, Holter EKG ili dodatni kardiološki pregledi. Kod određenih aritmija mogu biti potrebni lijekovi, kateterska ablacija ili, u posebnim slučajevima, ugradnja pejsmejkera ili implantabilnog kardioverter-defibrilatora.

Nemojte samostalno uvoditi, prekidati ili mijenjati terapiju za srce. Takođe, ne pokušavajte da usporite srčani ritam kućnim metodama bez savjeta zdravstvenog radnika, jer postupak zavisi od vrste aritmije i opšteg stanja pacijenta.

Ubrzan puls ne znači automatski da postoji ozbiljna bolest, ali kada ga prate bol u grudima, otežano disanje, nesvjestica ili drugi alarmantni simptomi, brza reakcija može biti presudna, prenosi Kurir.