VRUĆINA MIJENJA DEJSTVO LIJEKOVA Ova grupa ljudi mora biti posebno oprezna

Ljetni mjeseci i sve češći toplotni talasi predstavljaju izazov za mnoge ljude, a posebno za one koji redovno uzimaju terapiju. Visoke temperature mogu uticati na organizam i na način na koji on reaguje na pojedine lijekove, pa povećavaju rizik od dehidracije, vrtoglavice, nesvjestice i drugih neželjenih efekata.

– Poseban oprez potreban je kod osoba koje koriste lijekove za izbacivanje viška tečnosti (diuretike), lijekove za povišen krvni pritisak, kao i lijekove koji se koriste u liječenju depresije, anksioznosti i drugih psihijatrijskih oboljenja. Rizik može biti još veći ukoliko se istovremeno koristi više lijekova koji na različite načine utiču na sposobnost organizma da se prilagodi visokim temperaturama. Dodatni oprez potreban je kod osoba koje boluju od astme, srčanih bolesti ili dijabetesa, jer toplota i dehidracija mogu uticati na tok bolesti i efikasnost terapije – objašnjava Kristina Kovačević, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.

Kako toplota utiče na organizam kada uzimamo određene lijekove?

Tokom toplog vremena organizam gubi više tečnosti znojenjem, ali neki lijekovi mogu pogoršati taj gubitak ili otežati organizmu da se izbori sa vrućinom. Neki lijekovi mogu uticati na ravnotežu tečnosti u organizmu ili otežati prepoznavanje ranih znakova dehidracije, pa osoba možda neće na vrijeme povećati unos tečnosti. Drugi mogu otežati regulaciju tjelesne temperature ili smanjiti znojenje, koje predstavlja prirodan mehanizam hlađenja organizma.

Pojedini lijekovi mogu doprinijeti sniženju krvnog pritiska, smanjenju zapremine krvi ili promjenama u radu srca i bubrega, što povećava rizik od vrtoglavice, nesvestice i padova, naročito kod starijih osoba. Visoke temperature i dehidracija mogu uticati i na to kako se neki lijekovi razgrađuju i izlučuju iz organizma, pa se povećava rizik od neželjenih dejstava. Takođe, određeni lijekovi mogu izazvati poremećaj nivoa elektrolita ili pospanost i smanjenu koncentraciju, što dodatno povećava rizik od padova i otežava prepoznavanje simptoma dehidracije.

Na znake dehidracije treba posebno obratiti pažnju. Oni mogu uključivati pojačanu žeđ, vrtoglavicu, glavobolju, umor, konfuziju i tamnu mokraću. Starije osobe, mala djeca i osobe sa bolestima srca ili bubrega posebno su osjetljive na ove promjene.

Toplota može uticati i na same lijekove

Lijekove treba čuvati u skladu sa uputstvom proizvođača, jer preporučena temperatura skladištenja nije ista za sve preparate. Visoke temperature mogu oštetiti ili ubrzati razgradnju pojedinih lijekova, čime se smanjuje njihova efikasnost kada su najpotrebniji, objašnjava Kovačević i dodaje:

– Posebno su osjetljivi insulin i pojedini inhalatori. Lijekovi koji se moraju čuvati u frižideru, poput insulina ili određenih oralnih suspenzija antibiotika (’sirupa’), posebno su osjetljivi na toplotu. Ako predugo stoje van frižidera ili se nepravilno čuvaju, možda neće djelovati kako treba. Ako je vaš lijek promijenio boju, dobio neobičan miris, promijenio teksturu ili na bilo koji način izgleda drugačije, to može biti znak oštećenja izazvanog toplotom. Obratite se svom farmaceutu za savjet.

Prostorije izložene direktnom suncu mogu postati mnogo toplije nego što mislimo, a isto važi i za automobile, vozove i autobuse koji se mogu veoma brzo zagrijati tokom ljeta. Čak se i torbe i džepovi mogu dovoljno zagrijati da izazovu probleme, naročito ako ste cijeli dan napolju, na festivalu, sportskom događaju ili plaži.

Ako putujete, izbjegavajte da lijekove ostavljate u parkiranim vozilima ili toplim torbama. Oštećenje izazvano toplotom može promijeniti efikasnost lijeka, pa on može djelovati slabije ili, rijeđe, dovesti do neočekivanih neželjenih efekata. Ako primijetite promjene u tome kako se osjećate ili kako vam lijekovi djeluju tokom toplog vremena, razgovor sa farmaceutom ili ljekarom je obavezan.

Nisu samo lijekovi osjetljivi na toplotu i neka medicinska sredstva mogu biti pogođena visokom temperaturom ili vlagom. Na primjer, uređaji za mjerenje glukoze u krvi mogu davati manje pouzdane rezultate ako se koriste ili čuvaju u toplim uslovima. Čuvajte uređaje i test-trake na hladnom i suvom mjestu i provjerite uputstva proizvođača o preporučenim temperaturama. Ako sumnjate da rezultat nije pouzdan ili uređaj ne radi kako očekujete, pročitajte uputstvo proizvođača ili se obratite farmaceutu.

Lijekovi i povećana osjetljivost na sunce

Pojedini lijekovi protiv gljivičnih infekcija i neki antibiotici mogu povećati osjetljivost kože na sunčevo zračenje. Kod osoba koje ih koriste mogu se javiti crvenilo, osip ili reakcije slične opekotinama od sunca.

Povećanu osjetljivost na sunce mogu izazvati i pojedini lijekovi za izbacivanje viška tečnosti, antidepresivi, lijekovi za liječenje akni i ekcema, a rijeđe i neki lijekovi protiv bolova.

– Poseban oprez potreban je i kod osoba koje koriste pojedine lijekove za liječenje reumatskih bolesti, psorijaze ili malignih oboljenja, poput metotreksata. Ovi lijekovi mogu povećati osjetljivost kože na sunce, pa se preporučuje izbjegavanje direktnog izlaganja suncu, nošenje lagane zaštitne odjeće i šešira, kao i upotreba krema za sunčanje širokog spektra sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili višim – napomenula je Kovačević.

Šta pacijenti treba da urade?

– Ako redovno uzimate terapiju, posebno više lijekova ili bolujete od hronične bolesti, tokom ljeta posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom o dodatnim mjerama opreza. Ne prekidajte terapiju i ne mijenjajte dozu na svoju ruku, jer u periodu velikih vrućina ljekar može procijeniti da je potrebno prilagoditi terapiju, unos tečnosti ili učestalost kontrola – istakla je spec. farm. Kristina Kovačević.

Lijekove treba čuvati prema uputstvu, na hladnom i suvom mjestu, zaštićene od direktne sunčeve svjetlosti. Kada ste van kuće, izbjegavajte da ih ostavljate u parkiranom automobilu ili na drugim mjestima izloženim visokim temperaturama.

Ako se tokom vrućine ne osjećate dobro, pređite na hladnije mjesto i unosite tečnost u skladu sa preporukama ljekara, naročito ako imate bolest srca ili bubrega. Ukoliko se simptomi brzo ne povuku ili se pogoršavaju, odmah potražite savjet zdravstvenog radnika, prenosi Kurir.