Kvasac, bilo svjež ili suv, može biti izuzetno koristan za biljke, pa se lako može koristiti za njegu sobnog i baštenskog cvijeća.
Pravi baštovani već uveliko se spremaju da posade prve sadnica paradajza u baštu. Paradajz je biljka koji je veliki potrošač, on iz zemlje uzima sve minerale i vitamine, a ukoliko je zemlja siromašna – paradajz neće uspjeti.
U paleti raskošnih baštenskih klasika, božuri zauzimaju vodeće mjesto, a dijele se na drvenaste i zeljaste, što određuje i način nege ovih senzacionalnih biljaka.
Nema onoga ko živi u kući, a ne trudi se imati prelijep vrt ili travnjak, a kako bi kasnije s ponosom mogli uživati u njima s prijateljima, rodbinom i susjedima. Međutim, nije uvijek sve tako idilično, posebno kada imate ogromna brdašca na svojim zelenim površinama, u voćnjaku i povrtnjaku.
Maj je jedan od najljepših i najaktivnijih mjeseci za svakog baštovana. Dani su dugi, zemlja topla, a rizik od mraza je konačno prošao.
Jod je antiseptik širokog spektra koji uništava široko polje bakterija, gljivica i drugih „napasnika“, uzročnika infektivnih i upalnih procesa kod ljudi.
Da biste otjerali smrdibube sa paradajza, sve što treba da uradite je da napravite prirodan preparat kojim ćete naprskati baštu i iskorijeniti ove štetočine.
Baštenske biljke često zahtijevaju posebnu njegu kako bi bile zdrave i bujne, ali postoji jednostavan prirodni rastvor koji možete napraviti kod kuće i koristiti za zalivanje cvijeća.
Ako želite da vam biljke u bašti donose mnoštvo plodova, to i nije tako teško.
U svijetu baštovanstva, gdje svaka biljka priča svoju priču, jedna je gaura (Oenothera lindheimeri), koja se ističem suptilnom ljepotom.
Soda bikarbona se vijekovima koristi kao pomoć pri čišćenju kuće, dezinfekciji, kao prva pomoć za ljepotu i zdravlje, ali da li ste znali da može da se koristi i kao pomoć u bašti.
Paradajz je biljka koja je veliki potrošač, uzima sve minerale i vitamine iz zemlje, a ako je zemlja siromašna – paradajz neće uspjeti.
Dok su aprilske kiše omekšale zemlju i oprale prozore, maj je idealan trenutak da zasučemo rukave i uđemo u sezonski ritam sadnje.
Druga polovina aprila idealan je period za sve one koji žele da iskoriste proljećne dane za rad u bašti i pripremu bogate ljetnje i jesenje berbe.
Paradajz je jedan od osnovnih sastojaka mnogih jela, a kada se spoji sa bosiljkom je dobitna kombinacija. A ovo pravilo ne važi samo u kuhinji, već i u bašti.
Kada se pojave u bašti, puževi mogu da naprave haos brže nego što mislite – preko noći nestane tek iznikla salata, mlad bosiljak bude do temelja otkinut, a rasad potpuno uništena. Ove tihe štetočine ne biraju – sve što je svježe, sočno i mlado njihova je omiljena meta.
Jodje antiseptik širokog spektra koji razoručava široko polje bakterija, gljivica i drugih "napasnika" uzročnika infektivnih i upalnih procesa kod ljudi.
Pravi baštovani već uveliko se spremaju da posade prve sadnica paradajza u baštu. Paradajz je biljka koji je veliki potrošač, on iz zemlje uzima sve minerale i vitamine, a ukoliko je zemlja siromašna – paradajz neće uspjeti.
Ako ste u kasnim večernjim satima ugledali ježa kako tiho promiče kroz vašu baštu, nemojte misliti da je to slučajnost.
Ako imate baštu, sigurno znate da nije dovoljno zasaditi samo povrće i da je potrebno dodati i cvijeće koje će privlačiti oprašivače i terati štetočine. Jedna od najboljih biljki za tu namjenu je cinija.
