Konzumacija ovog voća može doprinijeti očuvanju pamćenja, usporavanju zaboravnosti i razvoju demencije, a istovremeno može imati i zaštitni efekat na srce.
Sjedenje po nekoliko sati svakodnevno može da bude štetno za tijelo i mozak, međutim novo istraživanje naučnika sa švedskog Instituta Karolinska sugeriše da aktivnosti poput pletenja ili rješavanja slagalica, umjesto besciljnog listanja društvenih mreža ili pasivnog gledanja ekrana pomaže u neutralisanju nekih negativnih efekata sedentarnih navika.
Demencija se odnosi na pogoršanje mentalnih funkcija dovoljno ozbiljno da ometa svakodnevne aktivnosti.
Nova studija sa Univerziteta u Lundu istražuje kako promenljivi način života i zdravstveni faktori utiču na biološke promjene u mozgu povezane sa Alchajmerovom bolešću i vaskularnom demencijom.
Najpopularniji napitak u Srbiji može da smanji rizik od demencije ali samo ako se pije na jedan način.
Hronična nesanica ne utiče samo na raspoloženje i energiju tokom dana, već bi mogla da ima i ozbiljne dugoročne posljedice po zdravlje mozga.
Osoba može postati uznemirena, pa čak i iskusiti halucinacije ili zablude tokom ovog perioda.
Do 2050. godine dva miliona ljudi živjeće sa demencijom u Velikoj Britaniji, predviđaju stručnjaci, piše "Dejli mejl".
Kakva je povezanost unosa nitrata i nitrita iz različitih izvora i rizika od demencije? Na to pitanje pokušali su da odgovore istraživači sa Univerziteta Edit Kauan (ECU) i Danskog instituta za istraživanje raka (DCRI).
Nagli porasti nivoa šećera u krvi nakon obroka - čest problem kod osoba sa dijabetesom i predijabetesom - povezani su sa većim rizikom od razvoja Alchajmerove bolesti, pokazuje novo istraživanje.
Nova studija sa Sveučilišta u Lundu donosi iznenađujuće rezultate koji mogu promijeniti dosadašnje stavove o prehrani i zdravlju mozga. Istraživanje, koje je trajalo 25 godina, ukazuje da konzumacija punomasnog sira može smanjiti rizik od razvoja demencije.
Demencija je bolest koja se kasno otkrije, ali naučnici sada predstavljaju simptome i ponašanja u srednjim godinama koji mogu da predvide demenciju više od dvije decenije kasnije.
Procjene ukazuju da će broj dijagnoza demencije naglo rasti u narednim decenijama. Ukoliko se ne uvedu značajne preventivne mjere, očekuje se da će broj novih slučajeva dostići i do milion godišnje do 2060. godine.
Porodica legendarnog američkog glumca Brusa Vilisa (70) saopštila je da planira da nakon smrti donira njegov mozak nauci. Vijest je odjeknula u svjetskim medijima s obzirom na to da dolazi direktno od članova porodice, a cilj je da se na ovaj način doprinese boljem razumijevanju bolesti od koje boluje slavni glumac.
Nova studija objavljena u časopisu Neurology pokazuje da povišeni biomarkeri Alchajmerove bolesti u krvi ne moraju nužno značiti da je mozak oštećen, u nekim slučajevima uzrok može da bude smanjena funkcija bubrega.
Gubitak vida i visok holesterol dodati su na listu modifikovanih faktora rizika za demenciju. Skoro polovina slučajeva demencije mogla bi se odložiti ili spriječiti rješavanjem ovih faktora rizika.
Mozak prolazi kroz pet jasno prepoznatljivih faza tokom ljudskog života, sa ključnim prekretnicama u starosti od devet, 32, 66 i 83 godina, pokazala je najnovija studija naučnika sa Univerziteta u Kembridžu.
Nadežda Satarić, magistar socijalne politike i predsjednica Upravnog odbora Srpskog udruženja za Alchajmerovu bolest, podsjetila je da je teret brige o osobama sa demencijom širom svijeta pretežno na porodici, a da se taj teret kod nas najčešće nosi u tišini, bez pomoći sistema i bez dovoljno informacija.
Istraživanje koje je trajalo 15 godina otkriva da neke namirnice mogu ozbiljno oštetiti mozak i dovesti do razvoja demencije.
Ova namirnica izaziva demenciju, a Srbi je jedu svaki dan – bolje je zaboiđite, nije joj mesto u kući!
