Bez obzira na to koliko energije imamo, dio održavanja našeg zdravlja je da ostanemo aktivni.
Iako danas čak i bebe možemo vidjeti sa mobilnim telefonom, stručnjaci upozoravaju da, prije prve godine, djeca nikako ne bi trebala gledati u ekran.
Oko 40 minuta dnevno umjerenog do napornog vežbanja dovoljno je da se uspostavi ravnoteža nakon 10 sati sjedenja, iako svaka vježba ili čak samo stajanje u određenoj mjeri pomažu.
Visok nivo šećera u krvi, takođe poznat kao hiperglikemija, uglavnom je povezan s dijabetesom i predijabetesom (gdje vam je šećer u krvi visok, ali ne dovoljno visok da bi se označio kao dijabetes) i ako se ne liječi, mogu nastati ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Studija sprovedena na Univerzitetu Indiana za nauku o plivanju došla je do zapanjujućih rezultata da su oni koji su plivali oko 3.200 do 4.500 metara tri puta nedjeljno, uspjeli značajno da odlože proces starenja.
Metabolizam je odgovoran za brzinu kojom naše tijelo hranu pretvara u energiju i troši je na održavanje vitalnih procesa i različitih aktivnosti. Shodno tome, što je veća stopa metabolizma, to više kalorija sagorjevamo.
Na meniju uvek treba da bude obilje sirovog povrća, ali i voća u dozvoljenoj količini, hleba od cijelog zrna, mahunarki u obliku salate.
Redovno vježbanje je važno ako imate bolest srca. Fizička aktivnost može ojačati srčani mišić i pomoći u kontroli krvnog pritiska i nivoa holesterola.
Autori studije iz 2018. tvrde da trčanje može pomoći zaštiti zdravlje mozga, dok su starija istraživanja povezala trčanje sa sporijim starenjem.
Sve odrasle osobe trebalo bi da imaju najmanje 150 minuta snažne tjelesne aktivnosti sedmično, što je još važnije za dobrobit i mentalno zdravlje tokom epidemije korona virusa, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
