Više od 3 godine potrebno za DIJAGNOZU DEMENCIJE: Rani znaci često se miješaju sa normalnim promjenama usljed starenja

Ipak, rana dijagnoza demencije omogućava pristup liječenju i podršci koja može značajno uticati na kvalitet života.

Potrebno je u prosjeku 3,5 godine da se postavi dijagnoza demencije nakon pojave prvih simptoma.

Kod demencije sa ranim početkom, dijagnoza se često postavlja još kasnije — u prosjeku nakon 4,1 godine.

Rani simptomi često se pogrešno tumače kao normalne promjene povezane sa starenjem.

Rana dijagnoza omogućava pristup terapijama, podršci i planiranju budućnosti.

Veliko međunarodno istraživanje

Nova analiza obuhvatila je podatke iz 13 prethodno objavljenih studija, sa ukupno više od 30.000 ispitanika iz Evrope, SAD, Australije i Kine.

– Mnogi ljudi i njihove porodice možda godinama žive u neizvjesnosti, bez pristupa resursima koji su im potrebni za njegu i planiranje – kaže dr Vasiliki Orgeta, vanredna profesorka psihijatrije na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

Dr Orgeta ističe i potrebu za većom edukacijom zdravstvenih radnika i pojednostavljenjem procesa dijagnostike i upućivanja.

Zašto dijagnoza demencije kasni?

Dr Dejvid Ruben, direktor programa za Alchajmerovu bolest i demenciju na UCLA u Los Anđelesu, kaže da kašnjenje u dijagnozi, posebno kod mlađih osoba, nije iznenađujuće.

– Pacijenti mi često kažu da su pet godina pokušavali da otkriju šta nije u redu – ističe dr Ruben.

Jedan od razloga je to što se demencija često smatra bolešću starijih, pa se simptomi kod mlađih osoba (četrdesete ili pedesete godine) ne prepoznaju na vrijeme.

Koji su rani simptomi demencije?

Prema dr Orgeti, rani znaci demencije uključuju:

* Problemi sa pamćenjem

* Teškoće u pronalaženju pravih riječi

* Zbunjenost na poznatim mjestima

* Teškoće sa svakodnevnim zadacima

* Promjene u raspoloženju i ponašanju

Ovi simptomi su najčešći kod osoba starijih od 65 godina, ali mogu se javiti i ranije.

Kako razlikovati zaboravnost od demencije?

– Povremena zaboravnost može biti dio normalnog starenja – kaže dr Arman Fešaraki-Zadeh, vanredni profesor psihijatrije i neurologije sa Jejla.

Dr Ruben dodaje da jednostavni skriningi mogu pomoći, ali ponekad nisu dovoljni, posebno kod suptilnih simptoma.

Najpouzdaniji način je neuropsihološka procjena, koja meri kognitivne sposobnosti u odnosu na uzrast i obrazovanje, kaže dr Stefani Tauns, neuropsihološkinja i profesorka neurologije na Jejlu.

Može li rana dijagnoza da napravi razliku?

Da. Rana dijagnoza je ključna za kvalitet života, kaže dr Meridžo Klivlend, istraživač i specijalista za demenciju u Sjevernoj Karolini.

– Ljudi koji se zdravo hrane, redovno vježbaju, kognitivno su i društveno aktivni i koji kontrolišu pritisak, mogu da odlože kognitivni pad – kaže dr Klivlend.

Osobe sa ranim Alchajmerovim oblikom mogu imati pristup novim terapijama, kao što su Kisunlu (donanemab) i Lekembi (lekanemab), koji usporavaju progresiju bolesti.

Rana dijagnoza takođe omogućava pravovremeno planiranje budućnosti — od finansija do odluka o budućoj njezi.

Šta da uradite ako primijetite znake demencije?

Ako vi ili neko blizak pokazujete simptome, odmah se obratite ljekaru.

Dr Tauns savjetuje da se isključe reverzibilni uzroci kognitivnog pada, kao što su:

* Poremećaji spavanja

* Depresija i anksioznost

* Hronični bol

„Vrijeme je mozak – zato ne čekajte“, poručuje dr Klivlend, prenosi Kurir.