Pomjeranje sata usljed zimskog računanja vremena nisu svi Srbi dočekali s osmijehom na licu, bilo je onih koji su se, kako tvrde, probudili “ošamućeni”, sa glavoboljom, a uprkos spavanju sat duže, bili su i dalje pospani.
Šta se krije iza tih promjena i da li je zaista pomjeranje sata glavni uzročnik, otkriva za Blic dr Ivana Stefanović iz beogradske Hitne pomoći.
“Kao da sam ošamućena”
“Došao sam na posao tog jutra, ali kao da nisam bio sav svoj. Užasno mi se spavalo”, “Kao da sam bila ošamućena, glava me je boljela i tinjala čitavog dana”, samo su neki od simptoma zbog kojih su se žalili Beograđani.
Ipak, službe Hitne pomoći u Beogradu u protekla 24 sata nisu zabilježile drastične promjene kod građana zbog pomjeranja sata, niti neke dodatne teške traume, što je i razumljivo – ovakva stanja, poput “ošamućenosti”, pospanosti i glavobolje ne smatraju se alarmantnim da bi se okrenuo broj 194, a s druge strane, prema riječima dr Ivane Stefanović, proces prilagođavanja trajaće neko vrijeme.
“Ne treba ići na spavanje kada sat kaže”
– Ne može da se ispolji za tako kratko vrijeme, ali važno je reći da to nije ništa strašno. Neki ljudi žive u periodu gdje je veoma kratak dan i normalno funkcionišu – ističe dr Stefanović.
Dodaje da ne treba ići na spavanje kada kaže sat, već kada vam organizam nalaže.
– Ako slušate svoj organizam nećete osjetiti ništa, to jeste napravljeno zbog ekonomskih razloga, da dan traje duže i završe se svi poslovi tokom svijetlog dijela dana – dodaje dr Stefanović.
Ističe da neke studije pokazuju da nam uvijek ne prija pomjeranje sata, ali to se ne može osetiti nakon par sati.
– Bitno je da poštujete svoj ritam, da odete na spavanje kada vam se spava, da budete dovoljno naspavani, ustanete na vrijeme, savjetuje doktorka.
Takođe, osjećaj umora i neispavanosti, a koji su građani prijavljivali nakon pomjeranja sata, mogu da budu razlog svakodnevnog načina života, ranog ustajanja a kasnog lijeganja, promjene vremena, stresa, pa čak i sam “placebo efekat” može da ima svoj uticaj.
– Tek kada se isključe sve ostale mogućnosti, možemo da govorimo o uticaju pomjeranja sata na organizam – ističe dr Stefanović.
Proces prilagođavanja trajaće neko vrijeme
Dodaje, s druge strane, da je mnogo teže prihvatiti ljetnje računanje vremena, kada se sat pomjera unaprijed i tada manje spavamo. Tada se bilježi više saobraćajnih nesreća i više smo neispavani.
– Sada, proces prilagođavanja trajaće neko vrijeme, s toga moramo ranije da legnemo na vrijeme, kada nam se spava, a ne kada sat pokaže i poštujemo cirkadijalni ritam spavanja – savjetovala je dr Stefanović za kraj.
Prema riječima specijalista opšte medicine, doktorke Nataša Stanković iz Doma zdravlja u Valjevu, promjene u organizmu zbog pomjeranja kazaljki na satu, nastaju već nakon prvog dana ali su najuočljivije 3 do 5 dana poslije toga, a period prilagođavanja može da traje i do dvije nedjelje, piše Blic.
Tijelo pamti ritam naših dnevnih aktivnosti
Dosta funkcija unutar našeg tijela se odvija po određenom ritmu unutar 24 sata – takozvanog cirkadijalnog ritma. Tijelo pamti ritam naših dnevnih aktivnosti, kada i u koje vrijeme započinjemo neke poslove, kada uzimamo obroke, kada je vrijeme za san.
Pomjeranje sata za samo 1 sat dovodi do značajnih promena u organizmu.
– Stvaranje melatonina uslovljeno je dnevnim obrascima svjetla i tame. Usljed promena u količini stvorenog melatonina, mogu da se jave problemi sa snom – potrebno je duže vrijeme da zaspimo, budimo se u toku noći, nekada imamo potrebu za dužim snom, budimo se umorni, spava nam se u toku dana – objašnjava za specijalista opšte medicine, doktorka Nataša Stanković.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.