Postoje tri glavna tipa moždanog udara.
Ishemijski moždani udar, koji čini 87 odsto svih moždanih udara, nastaje kada je arterija koja snabdeva mozak krvlju blokirana.
Hemoragični moždani udar je uzrokovan puknućem arterije u mozgu, što oštećuje okolno tkivo.
Treći tip je tranzitorni ishemijski napad (TIA), često nazvan „mini-moždani udar“, kratak prekid protoka krvi u mozak koji obično traje manje od pet minuta.
Iako je moždani udar čest, i dalje je okružen mnogim mitovima, a dr Rafael Aleksandar Ortiz, šef neuroendovaskularne hirurgije i interventne neuroradiologije u bolnici Lenoks Hil, razotkrio je najčešće za portal Medical News Today.
MIT 1 „Moždani udar je bolest srca“
Uprkos tome što deli iste faktore rizika kao i mnoge kardiovaskularne bolesti, moždani udar je bolest mozga.
– Neki ljudi misle da je moždani udar srčani problem. To je pogrešno. Moždani udari su uzrokovani blokadom ili pucanjem krvnog suda u mozgu – naglašava dr Ortiz.
Često nastaje zabuna jer se moždani udari i srčani udari javljaju zbog sličnih mehanizama – oštećenog protoka krvi – ali su organi koji su pogođeni potpuno različiti.
MIT 2 „Moždani udar se ne može sprečiti“
Većina faktora rizika se može u velikoj meri kontrolisati.
– Najčešći faktori rizika uključuju visok krvni pritisak, pušenje, visok holesterol, gojaznost, dijabetes, povrede glave i vrata i srčane aritmije – ističe dr Ortiz.
Promene načina života – više vježbanja, zdrava ishrana i smanjenje stresa i alkohola – značajno smanjuju rizik. U mnogim slučajevima, to su navike koje možemo promijeniti, prenosi medicalnewstoday.com.
MIT 3 „Moždani udar se ne prenosi u porodicama“
Postoje genetski poremećaji koji povećavaju rizik, kao što je anemija srpastih ćelija. Pored toga, porodice često dijele prehrambene navike, uslove okoline i obrasce ponašanja, što, zajedno sa genetikom, dodatno povećava rizik. Dakle, iako moždani udar nije isključivo „naslijedan“, porodična istorija igra važnu ulogu.
MIT 4 „Simptome moždanog udara je teško prepoznati“
Najvažniji simptomi se lako pamte po akronimu F.A.S.T.:
F (Lice) – opuštanje jedne strane lica
A (Ruke) – slabost ili utrnulost jedne ruke
S (Govor) – nejasan ili otežan govor
T (Vreme) – vrijeme za pozivanje hitne pomoći
Dodatni simptomi uključuju iznenadnu utrnulost jedne strane tijela, konfuziju, gubitak vida, probleme sa hodanjem, iznenadne jake glavobolje bez očiglednog razloga. Kod moždanog udara, vrijeme je bukvalno mozak.
MIT 5 „Moždani udar se ne može izliječiti“
– Ovo je pogrešno shvatanje. Mnogi simptomi se mogu ublažiti ili čak potpuno riješiti ako se brzo započne liječenje – ističe dr Ortiz.
Danas postoje efikasne intervencije kao što su:
lijekovi za razbijanje ugrušaka
mehanička trombektomija – minimalno invazivno uklanjanje ugruška
operacija
Pacijenti koji stignu u bolnicu u roku od tri sata od pojave simptoma imaju znatno veće šanse za oporavak.
MIT 6 „Moždani udar pogađa samo starije osobe“
Tačno je da se rizik povećava sa godinama, ali moždani udari mogu uticati i na mlade ljude. Čak 34 odsto hospitalizacija zbog moždanog udara u jednoj velikoj studiji obuhvatilo je osobe mlađe od 65 godina.
Oko 15 odsto ishemijskih moždanih udara javlja se kod mladih odraslih i adolescenata. U ovoj grupi, najčešći faktori rizika ostaju isti: krvni pritisak, dijabetes, pušenje, gojaznost i poremećaji lipida.
MIT 7 „Svi moždani udari imaju simptome“
Mnogi moždani udari prolaze nezapaženo – takozvani „tihi“ moždani udari. Često se otkrivaju slučajno na MRI snimcima mozga (magnetna rezonanca) kao bele mrlje ožiljnog tkiva.
Uprkos odsustvu simptoma, tihi moždani udari nisu bezopasni: povećavaju rizik od drugog moždanog udara, kognitivnog pada i demencije.
MIT 8 „Mini-moždani udar nije opasan“
Mini-moždani udar, ili TIA, često se pogrešno doživljava kao „slabiji“ ili „manji“ moždani udar. To je zapravo ozbiljno upozorenje.
– TIA je preteča velikog moždanog udara. Bilo koji simptom, čak i ako traje samo nekoliko minuta, zahtjeva hitnu medicinsku procjenu – naglašava dr Ortiz.
MIT 9 – „Moždani udar uvijek izaziva paralizu“
Iako je moždani udar jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, ne dovodi uvijek do paralize. Dugoročni efekti zavise od toga gde je u mozgu došlo do oštećenja i koliko je ono ozbiljno.
Na primjer:
Moždani udar na levoj strani mozga može izazvati paralizu desne strane mozga, probleme sa govorom, usporenost i teškoće sa pamćenjem;
Moždani udar na desnoj strani mozga može izazvati paralizu lijeve strane mozga, probleme sa vidom, impulsivnost i gubitak pamćenja.
MIT 10: „Oporavak od moždanog udara je brz“
Oporavak je često dug i zahteva veliku istrajnost. Statistika pokazuje:
10 odsto se skoro potpuno oporavi
25 odsto ima manja oštećenja
40 odsto ima umjerena do teška oštećenja
10 odsto treba dugotrajnu njegu
Najvažniji period za intenzivnu rehabilitaciju je prva 2–3 mjeseca, kada mozak ima najveću sposobnost oporavka. Međutim, napredak je moguć nakon toga, samo sporijim tempom.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.