Poznato je da alkohol značajno utiče na rad mozga, a istraživanja pokazuju da čak i male količine mogu da ga oštete.
Visoke temperature, zagađen vazduh i širenje zaraznih bolesti mogu da pogoršaju postojeća neurološka oboljenja i povećaju rizik od moždanog udara i demencije, upozoravaju stručnjaci.
Većina ljudi ne stigne ni da ustane iz kreveta, a već poseže za telefonom. Neki prvo provjeravaju poruke, drugi odmah otvaraju Instagram ili TikTok, dok ima i onih koji dan započinju čitanjem vijesti i pregledanjem elektronske pošte.
Mnogi ljudi primijete da s godinama počinju da se bude sve ranije, čak i kad bi željeli da odspavaju još koji sat.
Ono što svakodnevno jedemo ne utiče samo na naše tijelo već i na način na koji razmišljamo, pamtimo i održavamo koncentraciju.
Zdravlje mozga često povezujemo sa genetikom i godinama, ali važnu ulogu imaju i svakodnevne navike.
Glukoza do mozga stiže nekoliko minuta nakon obroka bogatog šećerom, ali jačina i brzina simptoma zavise od osobe i načina na koji organizam reguliše glukozu.
Skraćivanje dnevne svjetlosti tokom jeseni utiče na opšte stanje ljudi, radnu sposobnost i raspoloženje, izjavio je ruski naučnik Denis Gubin sa Tjumenjskog državnog medicinskog univerziteta (TMU).
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumiju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza, intelektualna ometenost i rijetki oblici demencije, prenosi Gardijan.
Problemi sa pamćenjem i koncentracijom ne pogađaju samo starije. Stručnjak za zdravlje mozga otkriva koje jednostavne navike mogu da pomognu da um ostane u formi.
Ljekari su objasnili šta pravilna hidratacija čini za vaš organizam iz dana u dan, kao i šta se dešava kada ne unosite dovoljno tečnosti.
Nije važno samo šta i koliko jedemo, već možda i u koje doba dana završavamo posljednji obrok.
Ako vam se čini da morate odraditi težak trening kako biste osjetili koristi vježbanja, jedno novo istraživanje donosi drugačiju poruku.
Sindrom izgaranja ili burnout je stanje koje stručnjaci određuju kao jaku fizičku, mentalnu i emocionalnu iscrpljenost. Posljedica je ubrzanog savremenog načina života, uglavnom zbog sve većih zahtjeva na radnom mjestu.
Nakon napornog dana, sve nas vuče da upalimo napetu novu seriju i isključimo se na nekoliko sati, a možda i cijelu večer. Bindžovanje serija na Netflixu, HBO-u ili nekoj drugoj od brojnih streaming platformi mnogima je omiljeni način opuštanja, no neuronaučnici upozoravaju – moglo bi imati negativan uticaj na zdravlje našeg mozga, a posebno kako starimo.
Oporavak mozga poslije alkohola najčešće se zamišlja kao proces koji traje godinama, pa mnogi odustanu prije nego što išta osjete.
Ograničavanje obroka i užina na devetosatni dnevni okvir, uz izbjegavanje hrane četiri sata prije spavanja, moglo bi pomoći u sprečavanju kognitivnog pada u starijoj dobi, tvrde naučnici.
Svjetski dan mozga, koji se ove godine obilježio pod sloganom "Zdravlje mozga - dostupno svima", prilika je da se podsjetimo koliko je neurologija napredovala, ali i koliko tajni ljudski mozak još krije.
Stručnjaci često naglašavaju da crijeva nisu samo dio sistema za varenje, već da imaju mnogo složeniju ulogu, zbog čega se često nazivaju i „drugim mozgom“.
Može li se usporiti starenje mozga? Donosimo šta pokazuju najnovija istraživanja iz 2025. godine i koje svakodnevne navike zaista pomažu očuvati pamćenje, koncentraciju i zdravlje mozga.
