Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), povodom Svjetskog dana borbe protiv raka koji je obilježen prošle sedmice, “Vijestima” su odgovorili da je u registar malignih bolesti, osnovan 2013. godine s ciljem praćenja učestalosti obolevanja i umiranja od raka, do sada uneseno oko 12.100 slučajeva.
Međutim, izvještaji za posljednjih deset godina još nesu objavljeni zbog nepotpunih podataka i potrebe za dodatnom provjerom u skladu sa međunarodnim standardima za registre.
Godišnje se otkrije 2.800 slučajeva raka: Otežana precizna statistika obolijevanja od malignih bolesti https://t.co/VdcGE46tG4
— Vijesti (@Vijestime) February 16, 2026
– Pored kadrovskih problema koji su dijelom rješeni, najveći problem za adekvatno funkcionisanje Registra je neredovno, nepotpuno i nedovoljno kvalitetno prijavljivanje slučajeva obolijevanja iz zdravstvenih ustanova. Napominjemo da je prijavljivanje u Registar zakonska obaveza za sve pružaoce zdravstvene zaštite u Crnoj Gori nezavisno od prirode vlasništva ustanova.
Iz IJZ su kazali da ne postoji ni povezanost registra sa Kliničkim centrom Crne Gore i specijalnim bolnicama u okviru elektronskog informacionog zdravstvenog sistema, pa nemaju uvid u izvorne podatke o obolijevanju i liječenju u tim zdravstvenim ustanovama. Ti faktori, tvrde, usložnjavaju proces prikupljanja i provjere podataka.
– Preporuka eksperata iz vodećih međunarodnih institucija u ovoj oblasti, Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) i Evropske mreže registara raka (ENCR) je da se na osnovu podataka Registra iz 2013. i 2014. godine formira pouzdan trend obolevanja od malignih neoplazmi. Takođe, planirano je intenzivnije prikupljanje i obrada podataka za 2024. kalendarsku godinu. Izvještaj za kalendarsku 2014. godinu će biti objavljen do kraja marta ove godine – saopštili su iz IJZ.
Na probleme sa funkcionisanjem registra malignih neoplazmi ukazala je i Državna revizorska institucija (DRI) pre četiri godine. U izvještaju DRI tada je navedeno da je postojanje razrađenog registra za rak jedan od najbitnijih preduslova za otpočinjanje svih skrininga raka dojke, grlića materica i debelog crijeva. Istakli su da se programi skrininga mogu kvalitetno sprovesti samo na osnovu podataka iz Registra za rak, a povezivanje je potrebno kako bi se izbeglo pozivanje već bolesnih ili preminulih osoba i povećao obuhvat prijavljivanja.
Iz IJZ su odgovorili da muškarci, kada je riječ o malignim bolestima, najčešće obolijevaju od karcinoma pluća, zatim debelog crijeva, prostate, mokraćne bešike i leukemije. Kod žena su najčešće maligne bolesti rak dojke, debelog crieva, pluća, na četvrtom mjestu je karcinom grlića materice, a na petom tijelo materice.
Iz IJZ su podsjetili da se u Crnoj Gori trenutno sprovode tri organizovana skrining programa u “skladu sa evropskim preporukama i najsavremenijim procedurama”.
– Nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i raka debelog crijeva se realizuju na nacionalnom nivou, dok se Program za rano otkrivanje raka dojke sprovodi u četiri opštine u Crnoj Gori (Podgorica, Danilovgrad, Cetinje i Kolašin). U narednom periodu je planirano proširenje Programa za rano otkrivanje raka dojke na nacionalni nivo”.
U IJZ tvrde da su iskustva u skrining programima uglavnom pozitivna i veliki broj građana rado ponovo učestvuje u njima.
– Skrining testovima se dominantno otkrivaju premaligne promene i karcinomi u asimptomatskoj fazi, što omogućava rano otkrivanje, sprečavanje nastanka i uspješnije liječenje malignih bolesti – podsjećaju iz IJZ.
Poručili su da glavni izazov predstavlja nedovoljna informisanost građana o postojanju ovih programa, zbog čega ih pozivaju da se jave svom izabranom ljekaru u nadležnom domu zdravlja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.