Međutim, produženo dojenje takođe postavlja mnoga pitanja: kako utiče na žensko tijelo, hormone, energiju i zdravlje?
Prema časopisu Parents, nakon prvih nekoliko mjeseci dojenja, tijelo se postepeno prilagođava produženoj laktaciji. Hormoni poput prolaktina i oksitocina se stabilizuju, pa se mnoge majke više ne osjećaju toliko umorno kao na početku nakon godinu dana dojenja. Neke čak opisuju dojenje kao smirujuće i emocionalno regulisanje.
Međutim, produženo dojenje ipak predstavlja dodatno energetsko opterećenje za tijelo. Proizvodnja mlijeka zahtijeva kalorije, tekućinu i hranjive tvari, posebno kalcij, željezo i vitamine B skupine. Ako majka ne vodi dovoljno računa o svojoj prehrani i odmoru, može osjetiti iscrpljenost, osjećaj hroničnog umora ili pojačan gubitak kose.
Nekoliko studija je otkrilo da je duže dojenje povezano s manjom vjerovatnoćom gojaznosti i boljim metaboličkim zdravljem kod žena kasnije u životu. Finska studija objavljena u časopisu Public Health Nutrition otkrila je da žene koje su dojile duže od šest mjeseci imaju manje tjelesne masti i manji rizik od kardiovaskularnih problema od onih koje su dojile kraći period.
Neka istraživanja također sugeriraju da dojenje može pomoći u postepenom gubitku težine nakon porođaja, ali rezultati su mješoviti. Sistematski pregled istraživanja u Međunarodnom časopisu za gojaznost napominje da mnogi drugi faktori, od genetike do sna i načina života, utiču na gubitak težine.
Stručnjaci naglašavaju da produženo dojenje samo po sebi nije štetno, sve dok su majka i dijete zdravi i dojenje ne postaje preveliki teret za fizičko ili mentalno blagostanje majke. Ključno je da majka brine o sebi, dovoljno spava, hrani se uravnoteženo i potraži pomoć ako je potrebno.
Dojenje nakon druge godine nije ni “čudesno” ni opasno. To je prvenstveno vrlo individualna odluka za svaku osobu, koja najbolje zna šta je dobro za nju i njeno dijete.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.