Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, tokom perioda visokih temperatura najbolje je izbjegavati alkohol ili ga svesti na minimum, uz obaveznu nadoknadu tečnosti. Obje institucije upozoravaju da alkohol dodatno opterećuje organizam koji se već bori da održi normalnu tjelesnu temperaturu, prenosi Gardijan.
Kako alkohol djeluje na organizam
Jedan od najvećih problema jeste to što alkohol djeluje kao diuretik. To znači da podstiče organizam da izlučuje više tečnosti putem mokraće.
Istovremeno, tokom vrelih dana tijelo već gubi velike količine vode i elektrolita znojenjem kako bi se rashladilo. Kada se ova dva procesa spoje, dehidracija može da nastupi mnogo brže nego što većina ljudi očekuje.
Čak i blaga dehidracija može da izazove glavobolju, vrtoglavicu, slabost, umor i pad koncentracije. U težim slučajevima mogu se javiti ubrzan rad srca, nizak krvni pritisak, nesvjestica i ozbiljni poremećaji rada organizma.
Alkohol dodatno širi krvne sudove, zbog čega mnogi imaju osjećaj da im je prijatnije i hladnije. Međutim, taj osjećaj je varljiv. Širenjem krvnih sudova dolazi do pada krvnog pritiska, što povećava rizik od vrtoglavice i kolapsa, posebno kod starijih osoba, ljudi koji imaju nizak pritisak ili uzimaju lijekove za srce i krvne sudove.
Još jedna opasnost je to što alkohol narušava sposobnost organizma da pravilno procijeni sopstveno stanje. Osoba pod dejstvom alkohola može kasnije primijetiti prve znake pregrijavanja, poput žeđi, slabosti ili vrtoglavice, pa se pomoć često traži tek kada simptomi postanu ozbiljni.
Rizik od toplotnog udara
Ljekari upozoravaju da alkohol povećava rizik od razvoja toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara, stanja koje predstavlja hitan medicinski slučaj. Simptomi uključuju tjelesnu temperaturu iznad 40 stepeni, konfuziju, gubitak svijesti, ubrzano disanje i prestanak znojenja. Bez hitnog liječenja može da dođe do oštećenja mozga, srca, bubrega i drugih organa.
Posebno su ugroženi stariji ljudi, mala djeca, trudnice, osobe sa srčanim oboljenjima, dijabetesom ili hroničnim bolestima bubrega, ali i mladi koji dugo borave na suncu tokom sportskih aktivnosti, festivala ili provoda na plaži.
Šta, onda, piti na vrućini? Stručnjaci savjetuju da se tokom vrelih dana prvenstveno pije voda, mineralna voda ili napici koji nadoknađuju elektrolite, da se izbjegava direktno sunce u najtoplijem dijelu dana i da se alkohol, ukoliko se već konzumira, ograniči na male količine uz obaveznu nadoknadu tečnosti. Preporučuju, takođe, da se alkohol nikada ne pije na prazan stomak i da se izbjegava kombinovanje sa intenzivnim fizičkim aktivnostima na visokim temperaturama.
Ni hladno pivo ne rashlađuje organizam onoliko koliko mnogi vjeruju. Iako na trenutak pruža osjećaj osvježenja, alkohol ne snižava unutrašnju tjelesnu temperaturu niti pomaže organizmu da se efikasnije izbori sa vrućinom. Naprotiv, može da oteža prirodne mehanizme hlađenja tijela.
Upravo zato ljekari svake godine, sa prvim velikim toplotnim talasima, ponavljaju istu poruku: kada je napolju ekstremno vruće, najbolji izbor za organizam i dalje ostaje obična čaša hladne vode, piše Pilitika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.