Ove supstance utiču na endokrini sistem tako što oponašaju ili blokiraju djelovanje hormona.
Istraživanja su ukazala na sve jasnije veze između izloženosti ovim supstancama i širokog spektra oboljenja, prenio je danas Figaro.
Prema procjenama zasnovanim na istraživanju koje je trajalo 14 godina, a objavljeno je u utorak uveče, troškovi za zdravlje i životnu sredinu koji se dovode u vezu s ovim supstancama premašuju bilion dolara godišnje.
Do danas je identifikovano oko 1.000 endokrinih disruptora, ali stručnjaci ističu da mnoge hemikalije nisu dovoljno proučene i da su njihovi efekti i dalje nepoznati.
U analizi koja je obuhvatila hiljade studija o supstancama poput bisfenola, ftalata i parabena ističe se da su naučni dokazi jasni, dok su postojeći propisi koji regulišu njihovu upotrebu „neujednačeni i nedovoljni“.
Analiza je pokazala da ove supstance mogu uticati na pojavu oboljenja endokrinog sistema i problema s reproduktivnim zdravljem, poput smanjene proizvodnje spermatozoida.
Istovremeno, sve je više dokaza koji ukazuju na njihovu povezanost s dijabetesom tipa 2 i astmom, bolestima čiji je broj slučajeva širom svijeta naglo porastao.
Kada je riječ o kardiovaskularnim oboljenjima, dokazi su još u fazi prikupljanja.
Koautorka studije i profesorka nauka o zdravlju životne sredine na Univerzitetu Masačusets u Amherstu, Lora Vandenberg, upozorila je da je rizik veliki jer su endokrini disruptori prisutni svuda i mogu uticati na zdravlje čak i u veoma malim koncentracijama.
Među najugroženijim grupama nalaze se radnici u hemijskoj industriji i sektoru reciklaže, naročito u zemljama sa slabim propisima koji regulišu upotrebu ovih supstanci.
– Moramo zaustaviti rast proizvodnje plastike, smanjiti izloženost endokrinim disruptorima i zabraniti one najopasnije – zaključila je jedna od autorki studije i profesorka na Univerzitetu Stanford, Trejsi Vudraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.