Povodom Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. oktobra, nutricionistkinja za naš portal govori o tome koliko smo se u posljednjih stotinu godina udaljili od jednostavne, prirodne ishrane i zašto je važno da preispitamo navike koje smo vremenom prihvatili kao normalne.
– Šta zapravo unosimo u svoj organizam? Kao nutricionistkinja sa višedecenijskim iskustvom, svjedočim radikalnoj promjeni u načinu na koji naše tijelo danas reaguje na hranu. Živimo u neobičnom paradoksu – nikada nismo imali više informacija o ishrani, a nikada nismo bili umorniji nakon obroka, tromiji i manje zdravi, uz različite zdravstvene tegobe povezane sa ishranom – upozorava sagovornica.
Kako su se hranili naši preci?
Prije samo jednog vijeka naši preci hranili su se u skladu sa zakonima prirode. Jela se autohtona, lokalno uzgojena hrana, bez hemijskih modifikacija i višemjesečnog transporta.
– Priprema je bila spora, na šporetima na drva, što je ekvivalent današnjem laganom krčkanju. Takva spora termička obrada na niskoj temperaturi čuvala je molekularnu strukturu namirnica. Voće i povrće jelo se svježe ili neposredno nakon branja. Bila je to nutritivno bogata hrana koja je tijelu donosila jasnu i živu biološku informaciju. Naši preci jeli su mnogo manje nego što mi jedemo danas, a trošili su višestruko više energije – objašnjava nutricionistkinja.
Teror mrtve hrane
Danas se hranimo prebrzo, površno i vještački. Savremeni čovjek upao je u zamku: ili uopšte ne kuva, već se hrani industrijski prerađenim namirnicama, ili priprema komplikovane recepte sa interneta koji često rezultiraju prekuvanom, nutritivno osiromašenom i neuravnoteženom hranom.
– Mi danas masovno unosimo takozvanu mrtvu hranu, odnosno namirnice koje su izgubile svoju vitalnost zbog predugog kuvanja, skladištenja, zamrzavanja i agresivne termičke obrade. Ono što, međutim, dramatično zanemarujemo jeste promjena našeg životnog stila: trošimo manje kalorija, a ćelije zatrpavamo energetskim viškovima nutritivno siromašne hrane. Zato je ključno promijeniti odnos unutar same kalorijske vrijednosti. Moramo smanjiti unos praznih ugljenih hidrata, povećati unos čistih, nemasnih proteina i unositi zdrave masti u ograničenim količinama – savjetuje sagovornica.
Šta su biofotoni?
U stručnim krugovima sve više pažnje posvećuje se biofotonima – izuzetno slabim svjetlosnim impulsima koje emituju žive ćelije. Biljke kroz proces fotosinteze upijaju i skladište sunčevu svjetlost, prenosi Kurir.
– Kada pojedemo sirovo voće i povrće, tek pripremljen smuti ili svježu salatu u roku od nekoliko minuta nakon sječenja, mi u organizam unosimo živu svjetlost. To je čista ćelijska energija koja pokreće naš metabolizam, podiže vitalnu energiju, djeluje kao prirodni antiejdžing laser i uklanja sivilo i umor sa lica. Kuvanjem i stajanjem hrane ta svjetlost se nepovratno gasi – navodi nutricionistkinja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.