Ipak, problem možda nije samo u tome koliko ste izloženi virusima, već i u svakodnevnim navikama koje nesvjesno ponavljate.
Iako virusi češće cirkulišu tokom hladnijih mjeseci, postoje određene greške koje pravimo tokom cijele godine, a koje mogu povećati rizik od infekcije. Farmaceutkinja Rejčel Džouns, zadužena za farmaceutske usluge u lancu apoteka Superdrug, izdvojila je četiri navike na koje bi trebalo obratiti pažnju, posebno tokom sezone prehlade i gripa.
Ruke perete prije jela, ali zaboravljate čim uđete u kuću
Jedna od najčešćih grešaka dešava se odmah po povratku kući.
Mnogi imaju naviku da operu ruke prije obroka, ali ne razmišljaju o tome koliko su površina dodirnuli tokom dana, bilo da su bili na poslu, u školi, prodavnici ili javnom prevozu.
– Ljudi se često sjete da operu ruke prije jela, ali zaborave da to urade kada se vrate kući s posla, iz škole ili prodavnice. Pranje ruku čim stignete kući može pomoći u sprečavanju prenošenja virusa po vašem domu – upozorava Džouns.
Zbog toga savjetuje da pranje ruku postane jedna od prvih stvari koje radite nakon ulaska u kuću. Takođe, korisno je da pri ruci imate i sredstvo za dezinfekciju ruku, naročito kada niste u mogućnosti da ih operete.
Dodirivanje lica i dijeljenje svakodnevnih predmeta
Dodirujete telefon, kvake, rukohvate u prevozu, novac, a zatim gotovo automatski prstima prelazite preko očiju, nosa ili usta. Upravo tako mikroorganizmi sa različitih površina mogu dospjeti do sluzokože i povećati mogućnost infekcije.
– Virusi se prenose sa kontaminiranih površina na sluzokožu koja oblaže usta, nos, kapke i dušnik – objašnjava Džouns, dodajući da smanjenje ove navike može pomoći u ograničavanju izloženosti virusima.
Treća greška odnosi se na dijeljenje predmeta sa drugim ljudima. Čaša iz koje je neko upravo pio, flašica vode, balzam za usne, pribor za jelo, šminka ili elektronska cigareta mogu predstavljati veći rizik nego što mislimo.
– Dijeljenje flašica za vodu, balzama za usne, pribora za jelo, pa čak i uređaja za elektronske cigarete može povećati širenje virusa među prijateljima, članovima porodice i kolegama – upozorava farmaceutkinja.
Posebno je važno obratiti pažnju na predmete koji dolaze u kontakt sa pljuvačkom, jer ih često dijelimo bez razmišljanja. To ne znači da treba izbjegavati svako dijeljenje stvari sa bliskim ljudima, ali tokom sezone respiratornih infekcija ipak je bolje biti oprezniji.
Ne čekajte da simptomi postanu ozbiljni
Četvrta navika na koju Džouns upozorava jeste odlaganje reagovanja na prve simptome. Mnogi čekaju da se zapušen nos, bol u grlu, kašalj ili bolovi u tijelu pogoršaju prije nego što pokušaju da ublaže tegobe.
Iako ne postoji lijek koji direktno uklanja virus obične prehlade, pravovremeno ublažavanje simptoma može olakšati svakodnevno funkcionisanje, omogućiti kvalitetniji odmor i pomoći organizmu tokom oporavka.
Farmaceut može da preporuči odgovarajuće preparate za ublažavanje zapušenosti nosa, bola u grlu, povišene temperature i bolova u tijelu, ali i da procijeni kada je potrebno obratiti se ljekaru.
Među jednostavnim načinima za ublažavanje tegoba izdvajaju se grgoljanje slane vode kod bola u grlu, topli napici sa medom i limunom, preparati za otpušavanje nosa i lijekovi protiv bolova kada su potrebni.
Ipak, važno je zapamtiti da prehlada i grip nisu isto i da simptome koji su jaki, pogoršavaju se ili traju duže nego što je očekivano ne treba automatski pripisivati običnoj zimskoj infekciji, prenosi Ona.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.