Medicina

Infektivni endokarditis može trajno oštetiti srce: Ove osobe su pod najvećim rizikom, a infekcija može izazvati ozbiljne komplikacije

Infektivni endokarditis je ozbiljna infekcija unutrašnje ovojnice srca koja najčešće zahvata srčane zaliske. Iako je relativno rijedak, može izazvati njihovo trajno oštećenje i opasne komplikacije. Posebno su ugrožene osobe sa određenim srčanim oboljenjima, vještačkim zaliscima i oslabljenim imunitetom.

Infektivni endokarditis može trajno oštetiti srce: Ove osobe su pod najvećim rizikom, a infekcija može izazvati ozbiljne komplikacije
FOTO: MAGNIFIC

Najčešći uzročnici su bakterije koje dospijevaju u krvotok, dok infekciju rjeđe izazivaju gljivice i drugi mikroorganizmi. Ovo oboljenje nije često, ali može imati veoma ozbiljne posljedice. Rizik je naročito povećan kod osoba koje već imaju određena oboljenja srca, ugrađene vještačke zaliske ili druge srčane uređaje.

Koje vrste endokarditisa postoje?

Infektivni endokarditis može se podijeliti prema brzini razvoja infekcije i vrsti zahvaćenog srčanog zaliska.

Akutni endokarditis – razvija se brzo, a stanje pacijenta može se pogoršati u roku od nekoliko dana. Bez pravovremenog liječenja može biti opasan po život.

Subakutni endokarditis – razvija se sporije, tokom nekoliko sedmica ili mjeseci, a simptomi mogu biti manje izraženi.

Endokarditis protetskog zaliska – javlja se kod osoba kojima je srčani zalistak zamijenjen vještačkim.

Kako nastaje infektivni endokarditis?

Infektivni endokarditis nije zarazna bolest i ne prenosi se sa osobe na osobu. Nastaje kada bakterije ili drugi mikroorganizmi dospiju u krvotok, a zatim stignu do srca i pričvrste se za njegovu unutrašnju ovojnicu ili srčane zaliske.

Mikroorganizmi mogu dospjeti u krv na različite načine:

Zbog lošeg oralnog zdravlja, bolesti zuba i desni

Tokom svakodnevnih aktivnosti, poput pranja zuba i korišćenja zubnog konca

Tokom određenih stomatoloških intervencija

Prilikom ugradnje srčanih uređaja, poput vještačkih zalistaka, pejsmejkera i implantabilnih defibrilatora

Preko infekcija kože, rana i opekotina

Usljed drugih infekcija u organizmu

Tokom intravenske upotrebe psihoaktivnih supstanci

Važno je naglasiti da i svakodnevne aktivnosti mogu omogućiti prolazak malog broja bakterija iz usne duplje u krvotok. Kod većine zdravih ljudi imunski sistem ih uklanja, ali kod osoba sa određenim srčanim oboljenjima postoji veća mogućnost da se bakterije zadrže na srčanim strukturama.

Zašto endokarditis oštećuje srčane zaliske?

Kada se mikroorganizmi pričvrste za srčani zalistak, mogu se razmnožavati i formirati nakupine zaraženog tkiva, poznate kao vegetacije.

Ove strukture sadrže mikroorganizme, ćelije zapaljenja i dijelove krvi. Zbog ograničene prokrvljenosti srčanih zalistaka, imunski sistem i lijekovi teže dopiru do mjesta infekcije, što može otežati njeno potpuno izlječenje. Vremenom infekcija može oštetiti zalistak i ometati njegov normalan rad. Dijelovi vegetacija mogu se odvojiti i krvotokom dospjeti u druge organe, izazivajući emboliju i druge ozbiljne komplikacije.

Ko je u najvećem riziku od endokarditisa?

Kod većine zdravih ljudi mikroorganizmi koji nakratko dospiju u krvotok uklanjaju se prije nego što izazovu infekciju srca.

Međutim, rizik je veći kod osoba koje imaju određena oboljenja srca, oštećene ili vještačke zaliske, kao i kod onih sa oslabljenim imunskim sistemom.

Faktori rizika kod djece i mlađih osoba:

Određene urođene srčane mane, uključujući nepravilno formirane srčane zaliske i strukturne promjene koje utiču na protok krvi.

Faktori rizika kod odraslih:

Bolesti ili oštećenja srčanih zalistaka

Ranije preležan infektivni endokarditis

Ugrađen vještački srčani zalistak ili materijal korišćen za njegovu popravku

Transplantacija srca uz oboljenje srčanog zaliska

Ugrađeni srčani uređaji, poput pejsmejkera i implantabilnog kardioverter-defibrilatora (ICD)

Određene urođene srčane mane

Starije životno doba i promjene na zaliscima povezane sa starenjem, poput nakupljanja kalcijuma

Loše oralno zdravlje i bolesti desni

Oslabljen imunski sistem

Ranije preležana reumatska groznica

Intravenska upotreba psihoaktivnih supstanci

Zašto je intravenska upotreba psihoaktivnih supstanci posebno rizična?

Kod osoba koje ubrizgavaju psihoaktivne supstance povećava se mogućnost da bakterije i drugi mikroorganizmi direktno dospiju u krvotok.

U tim slučajevima infekcija najčešće zahvata trikuspidalni zalistak, koji se nalazi na desnoj strani srca. Rjeđe mogu biti zahvaćeni mitralni i aortni zalistak.

Koji su simptomi infektivnog endokarditisa?

Simptomi zavise od toga koliko brzo se infekcija razvija i koji su dijelovi srca zahvaćeni.

Akutni endokarditis obično počinje naglo, a mogu se javiti:

Visoka temperatura i drhtavica

Ubrzan rad srca

Izražen umor i malaksalost

Noćno znojenje

Bolovi u zglobovima i mišićima

Glavobolja

Kašalj

Otežano disanje

Bol u grudima

Subakutni endokarditis razvija se postepeno, pa simptomi mogu biti manje upadljivi i trajati sedmicama. Najčešći znaci su:

Dugotrajan umor i iscrpljenost

Blago povišena temperatura

Ubrzan rad srca

Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine

Pojačano znojenje

Anemija, odnosno smanjen broj crvenih krvnih zrnaca

Simptomi u početku mogu podsjećati na druge infekcije, zbog čega je važno da osobe sa povećanim rizikom ne zanemaruju dugotrajnu temperaturu, malaksalost i druge neuobičajene tegobe.

Kako se liječi infektivni endokarditis?

Liječenje se najčešće sprovodi antibioticima koji se daju intravenski, odnosno direktno u venu. Izbor lijeka zavisi od uzročnika infekcije, zbog čega se prije početka terapije, kada god je to moguće, uzimaju uzorci krvi za mikrobiološku analizu.

Terapija obično traje nekoliko sedmica, a pacijentima je često potrebno bolničko liječenje i redovno praćenje zdravstvenog stanja. U pojedinim slučajevima neophodna je i operacija srca, naročito kada je došlo do ozbiljnog oštećenja zaliska, kada infekcija ne reaguje na antibiotike ili kada se razviju komplikacije koje ugrožavaju život.

Može li se infektivni endokarditis spriječiti?

Prevencija je posebno važna kod osoba koje imaju povećan rizik od ove infekcije.

Najvažnije mjere su:

Redovno održavanje oralne higijene

Redovne kontrole kod stomatologa

Pravovremeno liječenje bolesti zuba i desni

Kontrola postojećih srčanih oboljenja

Poštovanje preporuka kardiologa

Pravovremeno liječenje drugih infekcija u organizmu

Ko treba da uzima antibiotike prije odlaska kod stomatologa?

Kod određenih osoba sa veoma visokim rizikom od ozbiljnih komplikacija infektivnog endokarditisa preporučuje se antibiotska profilaksa, odnosno uzimanje antibiotika prije pojedinih stomatoloških intervencija.

To se odnosi na zahvate koji uključuju:

Manipulaciju tkivom desni

Rad u predjelu korijena zuba

Probijanje sluzokože usne duplje

Antibiotska profilaksa može biti potrebna osobama sa sljedećim stanjima:

Vještačkim srčanim zaliskom ili materijalom ugrađenim prilikom popravke zaliska

Ranije preležanim infektivnim endokarditisom

Određenim urođenim srčanim manama, prema procjeni kardiologa

Transplantiranim srcem uz oboljenje srčanog zaliska

Važno je da se antibiotici ne uzimaju na svoju ruku. O potrebi za preventivnom terapijom odlučuje ljekar na osnovu vrste srčanog oboljenja i planirane stomatološke intervencije.

Da li su antibiotici potrebni i prije drugih medicinskih intervencija?

Kod osoba sa najvećim rizikom od endokarditisa preventivna primjena antibiotika može se razmotriti i prije određenih procedura koje uključuju inficiranu kožu, potkožno tkivo, mišićno-koštane strukture ili, u odabranim slučajevima, disajne puteve.

Ova odluka zavisi od konkretne intervencije, prisustva infekcije i zdravstvenog stanja pacijenta.

Kako dodatno smanjiti rizik?

Dobro oralno zdravlje jedan je od važnih načina prevencije.

Preporučuje se:

Pranje zuba najmanje dva puta dnevno, ručnom ili električnom četkicom

Redovno korišćenje zubnog konca

Redovne stomatološke kontrole

Pravovremeno liječenje karijesa i bolesti desni

Osobe koje imaju povećan rizik od infektivnog endokarditisa trebalo bi da obavijeste stomatologa o svom srčanom oboljenju, kako bi se na vrijeme procijenila potreba za posebnim mjerama zaštite, prenosi Kurir.