Medicina

MUŠKARCI KOJI IZBJEGAVAJU LJEKARA Jedna navika može skupo da ih košta, evo zašto ne treba odlagati preglede

Gotovo svi poznajemo bar jednog muškarca koji "nikad nije bolestan".

MUŠKARCI KOJI IZBJEGAVAJU LJEKARA Jedna navika može skupo da ih košta, evo zašto ne treba odlagati preglede
FOTO: FREEPIK

Gripu pregura na nogama, lijekovi su za njega nepoznanica, a kada je posljednji put bio kod doktora, ni sam se više ne sjeća. O njemu se priča s mješavinom ponosa i brige. Možda je to neko iz vaše porodice. A možda smo opisali upravo vas.

Nije u pitanju anegdota. Muško zdravlje je tema o kojoj se rijetko govori. O sportu, automobilima ili poslu razgovara se otvoreno, a o srčanom pritisku, dijabetesu ili prostati tek kada postanu problem.

Pročitajte još

Tijelo, međutim, ne upozorava uvijek na vrijeme. Šećer, masnoće u krvi, jetra i prostata godinama mogu raditi lošije bez ijednog znaka. Zato se svakog novembra kroz globalnu kampanju Movember muškarcima poručuje da se na pregled ide i kada ništa ne boli.

Zašto muškarci odgađaju preglede? Rijetko zbog nedostatka vremena

Više od 25 godina prim. dr. Vesna Gluvić-Čelić, specijalistica medicinske biohemije i voditeljica Prolab laboratorije u Banjoj Luci, gleda kako muški pacijenti u laboratoriju dolaze kasno. Razlog, kaže, počinje mnogo prije prvog simptoma.

– Muškarci podrazumijevaju da su zdravi, jaki i da njima ništa ne može da se desi. To je, htjeli mi priznati ili ne, još uvijek predrasuda društva u kojem živimo: muškarac si samo ako možeš sve da izdržiš. Mnogi smatraju da su preventivni pregledi rezervisani za žensku populaciju, nažalost – kaže prim. dr. Gluvić-Čelić za Klix.ba.

Neki od najčešćih izgovora su: nemam vremena, gužve su, dugo se čeka na pregled i slično. Tegobe poput umora, pada energije i povremenih bolova, koji im narušavaju svakodnevne obaveze, pripisuju poslu i godinama. Također, iza tih izgovora kriju se i dvije stvari o kojima se govori još manje, a to su strah od dijagnoze i nelagoda zbog pregleda koji zadiru u intimu.

– Sve ovo su razlozi koje svakodnevno čujem, ali koji su potpuno neopravdani. Većina ih dolazi u laboratoriju tek kada su problemi uznapredovali i na zahtjev ljekara. Rijetki su oni koji laboratorijske analize rade preventivno – ističe prim. dr. Gluvić-Čelić.

Potvrđuju to i brojke. Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, u okviru preventivne kampanje “Život je u pitanju”, planirano je 2.800 pregleda prostate. Do početka novembra iskorištena su 422 termina, a među obavljenim pregledima zabilježena su 33 pozitivna nalaza i tri s velikom vjerovatnoćom oboljenja. Ipak, prim. dr. Gluvić-Čelić primjećuje da se broj osviještenih muškaraca iz godine u godinu, povećava. Neznatno, ali svejedno prisutno.

“Super sam, ništa me ne boli”: Šta nalaz pokazuje kad simptoma nema

Prema riječima naše sagovornice, odsustvo zdravstvenih tegoba ne znači uvijek i odsustvo problema ili bolesti. Koliko je to tačno, pokazao je slučaj koji su nedavno imali u laboratoriji.

– Nedavno smo u sklopu sistematskog pregleda radili glukozu i lipidni status za jednog mladića od 23 godine. Kroz razgovor s njim, saznali smo da se bavi sportom, ne puši i ne pije. Kazao je da se često umara, ali je to opravdao poslom i jakim treninzima – priča doktorica.

Mladić je, kaže, istakao i da je često žedan te da pije puno vode, čak i do dvije litre. No, kako je rekao, ništa ga ne boli i osjeća se super.

– Rezultati analiza i izgled njegovog seruma govorili su sasvim drugo: visoke vrijednosti glukoze i triglicerida, vrlo visoki faktori kardiovaskularnog rizika i indeksa ateroskleroze, inzulinska rezistencija. Iskreno, nismo očekivali baš takve rezultate. Bili smo sretni jer smo spasili jedan mladi život. To i jeste suština preventivnih pregleda – kaže doktorica.

Većina stanja koja se mogu otkriti osnovnim laboratorijskim analizama dugo se ne osjeti. Šećer u krvi služi za otkrivanje dijabetesa. Holesterol i trigliceridi pokazuju koliki je rizik za srce i krvne sudove. Jetreni enzimi AST i ALT te bilirubin govore da li je jetra opterećena, a urea i kreatinin kako rade bubrezi. PSA služi za rano otkrivanje promjena na prostati.

Doktorica savjetuje da se ove analize preventivno rade bar jednom godišnje, a PSA nakon 50. godine.

– Ako neko ima u porodičnoj historiji oboljele od karcinoma prostate, dijabetesa, infarkta srca ili moždanog udara, potrebno je bar dva puta godišnje uraditi preventivni pregled, bez obzira na odsustvo tegoba – savjetuje prim. dr. Gluvić-Čelić.

Pitali smo i kada, uz osnovne pretrage, treba provjeriti i testosteron.

– Testosteron, glavni muški hormon, se obično kontroliše kada za to postoji medicinska indikacija ili kada to ljekar zatraži. Neki od simptoma kada ga je potrebno preventivno pregledati su: neopravdan umor, uporne anemije, smanjenje libida, poremećaj jutarnje erektilne funkcije, osteoporoza, nakupljanje masti oko stomaka, bezvoljnost, smanjene maljavosti, povećanje grudi. To su stvari koje ne treba ignorisati i koje bi mogle ukazivati i na ozbiljan zdravstveni problem – poručuje doktorica.

Kako se pravilno pripremiti za vađenje krvi? Mnogi svjesno griješe u koracima

Nalaz je onoliko pouzdan koliko je dobra priprema. Krv se vadi ujutro na prazan stomak, a prethodno je dozvoljeno popiti manju količinu vode.

– Dan ranije muškarci obično obilno jedu, konzumiraju alkohol, obave teške treninge, spavaju samo nekoliko sati, a to sve utječe na rezultate analiza. Rijetko koji od njih će to priznati kada dođe u laboratoriju – kaže prim. dr. Gluvić-Čelić.

Jednako je važno znati da nijedan nalaz sam po sebi nije presuda. Povišen PSA ne znači automatski bolest, jer se prostata s godinama uvećava. Zato je, prema riječima doktorice, sve osnovne analize najbolje uraditi zajedno, kako bi se dobila cjelokupna slika o organizmu.

Primjera radi, u svim Prolab laboratorijama moguće je uraditi te pretrage odjednom. Paket za muškarce obuhvata kompletnu krvnu sliku, sedimentaciju, šećer, ureu, kreatinin, pregled urina, PSA (ukupni, slobodni i njihov odnos), AST, ALT, holesterol, trigliceride i bilirubin. Analize se rade bez naručivanja i bez čekanja, što više nije razlog za odgađanje.

Ostaju strah od nalaza i nelagoda zbog pregleda, što je razumljivo i često, ali ih je lakše podnijeti nego neizvjesnost. Prim. dr. Gluvić-Čelić poručuje:

– Biti jak i odgovoran muškarac ne znači trpjeti i ignorisati, već brinuti o sebi, zbog sebe i zbog ljudi kojima si potreban.

Muškarac koji “nikad nije bolestan” možda je zaista zdrav. Razlika je u tome zna li to ili samo pretpostavlja. Nemojte samo pretpostavljati.