Poznati fizijatar dr Žarko Radović detaljno je objasnio zašto organizam reaguje na promjenu vremena, zbog čega je nagnut položaj tijela najopasniji za međupršljenske diskove, kao i koje vježbe mogu pomoći u sprečavanju operacije.
Zašto nas hladnoća ukoči i zašto je jutro najkritičnije
Prema riječima stručnjaka, pad temperature direktno utiče na mišiće i tkiva, naročito kod osoba starijih od 45 godina.
– Ovaj prelazni period toplo-hladno je najgori, pogotovo večernji i jutarnji pad temperature. Pacijenti u ovom periodu znatno češće navode da se ujutru bude potpuno ukočeni i da osjećaju stare povrede ili ožiljke. Kada se ujutru probudite sa osjećajem ukočenosti, neophodno je napraviti minimalnu fizičku aktivnost i blago istezanje još dok ste u krevetu kako biste bezbjedno ustali – ističe fizijatar dr Žarko Radović.
Fizijatar upozorava i na jednu svakodnevnu naviku u kupatilu koja stvara veliko opterećenje na kičmeni stub.
– Nagnut položaj tijela iznad lavaboa prilikom pranja zuba ili umivanja predstavlja jedan od najnepovoljnijih položaja za kičmu. Istraživanja pokazuju da se u tom trenutku stvara veliki pritisak i opterećenje na krstačno-slabinski dio kičme i tada pacijenti najčešće osjete da im je „proradio išijas“ – navodi dr Žarko Radović.
Šta je išijas i kako prepoznati diskus herniju
Govoreći o prirodi bolova, dr Radović objašnjava da je išijas klinički simptom koji može ukazivati na oštećenje diska.
– Išijadični nerv je najduži nerv u ljudskom tijelu. Polazi iz donjeg dijela leđa, pruža se kroz gluteus i butinu, a kod koljena se dijeli prema listu, stopalu i prstima. Kada dođe do pritiska i upale usljed iskliznuća diska, pacijent osjeća oštar, probadajući bol, nalik ubodu nožem, i često ostaje ukočen u tom položaju. U toj fazi neophodno je mirovanje od nekoliko dana, ali uz blago kretanje kako ne bi došlo do atrofije i gubitka mišićne mase – objasnio je dr Žarko Radović u emisiji „Jutro“ na TV Prva.
Dr Radović ukazuje i na čestu zabludu kada je riječ o urološkim i ginekološkim pregledima.
– Najčešći problemi nastaju na nivoima L4–L5 i L5–S1. Nivo L5–S1 je specifičan jer utiče i na funkciju mokrenja, pražnjenja crijeva i potenciju kod muškaraca. Često pacijenti lutaju obilazeći urologe, ginekologe ili gastroenterologe, a na kraju se magnetnom rezonancom utvrdi da je uzrok svih problema diskus hernija u donjem dijelu leđa – naglašava dr Žarko Radović.
Kada je neophodna hitna operacija, a kada pomažu vježbe
Doktor ističe da se većina pacijenata uspješno liječi neoperativnim metodama, ali upozorava na simptome koji zahtijevaju hitnu reakciju.
– Većina pacijenata liječi se fizikalnom terapijom, vježbama i spinalnom dekompresijom u Vilijamsovom položaju. Međutim, ukoliko liječenje ne da rezultate nakon tri mjeseca ili dođe do neurološkog ispada, kao što je „pad stopala“ (pareza peroneusa) ili nemogućnost kontrolisanja mokrenja, tada se mora hitno reagovati i pacijent se upućuje na operaciju kod neurohirurga – upozorava dr Žarko Radović.
Fizijatar dodaje da injekcije i analgetici smiju da se koriste najviše prvih sedam dana radi ublažavanja bolova, nakon čega je magnetna rezonanca zlatni standard dijagnostike.
Najbolja preventiva: Brzi hod i jačanje trbušnih mišića
Na pitanje kako sačuvati kičmu i izbjeći teže povrede, dr Radović daje jasne preporuke za fizičku aktivnost.
– Najbolja preventiva jeste jačanje prednjeg trbušnog zida, leđnih mišića i pregibača nogu. Trbušni i leđni mišići drže kičmeni stub. Kada je riječ o kardio-treningu, uvijek preporučujem brzu šetnju i hodanje. Trčanje treba izbjegavati jer stvara veliko opterećenje i pritisak na pršljenove. Umjerena fizička aktivnost četiri puta sedmično pruža idealan balans i daje mišićima vrijeme za oporavak – zaključuje dr Žarko Radović, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.