Estrogen je jedan od ključnih ženskih polnih hormona. Ima važnu ulogu u regulisanju menstrualnog ciklusa i reproduktivnog zdravlja, ali njegov uticaj daleko prevazilazi plodnost. Učestvuje u očuvanju gustine kostiju, utiče na kožu i sluzokožu, a povezan je i sa raspoloženjem i drugim funkcijama organizma.
Kada nivo estrogena opadne, mogu se javiti različite tegobe, naročito tokom perimenopauze, prelaznog perioda koji prethodi menopauzi, i nakon prestanka menstruacije. Među najpoznatijim simptomima su valunzi i noćno znojenje, ali postoje i drugi znakovi koje ne bi trebalo zanemariti.
Koji su najčešći simptomi niskog estrogena?
Pad nivoa estrogena može se ispoljiti na više načina. Neke žene imaju izražene tegobe, dok druge primjećuju samo blage promjene.
Valunzi i noćno znojenje
Iznenadni talasi toplote, crvenilo lica i vrata i pojačano znojenje, naročito tokom noći, među najpoznatijim su simptomima hormonskih promjena u menopauzi. Pad estrogena utiče na mehanizme u mozgu koji regulišu tjelesnu temperaturu, zbog čega i male promjene mogu izazvati osjećaj intenzivne toplote.
Suva koža i promjene na kosi
Smanjenje estrogena može uticati na hidrataciju, elastičnost i izgled kože. Neke žene primjećuju da im je koža suvlja, dok se kod pojedinih javlja prorjeđivanje kose ili promjena njenog kvaliteta.
Promjene raspoloženja
Razdražljivost, tuga, napetost, anksioznost i osjećaj frustracije mogu pratiti hormonske promjene. Na raspoloženje mogu dodatno uticati valunzi, nedostatak sna i druge tegobe koje se javljaju tokom perimenopauze i menopauze.
Neredovne ili izostale menstruacije
Promjene menstrualnog ciklusa često su jedan od prvih znakova perimenopauze. Menstruacije mogu postati neredovne, promijeniti intenzitet ili potpuno izostati. Ipak, izostanak menstruacije može imati i druge uzroke, zbog čega je važno da se procijeni u odgovarajućem kliničkom kontekstu.
Vaginalna suvoća i bol tokom seksualnog odnosa
Niži nivo estrogena može dovesti do stanjivanja i smanjene elastičnosti vaginalnog tkiva, kao i do slabije prirodne vlažnosti. Posljedice mogu biti peckanje, iritacija, nelagodnost i bol tokom seksualnog odnosa.
Hormonske promjene mogu uticati i na sluzokožu mokraćnih puteva, povećavajući sklonost ka određenim urinarnim tegobama i infekcijama.
Problemi sa snom i umor
Teškoće sa uspavljivanjem, često buđenje tokom noći i osjećaj iscrpljenosti mogu pratiti pad estrogena. Noćno znojenje i valunzi dodatno mogu narušiti kvalitet sna, što se tokom dana odražava na energiju i koncentraciju.
Problemi sa koncentracijom
Neke žene u periodu hormonskih promjena opisuju osjećaj mentalne magle, zaboravnost i teškoće da zadrže pažnju ili prate tok misli. Ove tegobe mogu biti povezane sa promjenama sna i raspoloženja, ali nisu specifične samo za nizak estrogen.
Promjene tjelesne težine
Tokom perimenopauze i menopauze može doći do promjene raspodjele masnog tkiva, naročito do njegovog većeg nakupljanja u predjelu stomaka. Na tjelesnu težinu utiču i starenje, fizička aktivnost, ishrana i drugi metabolički faktori, pa se ove promjene ne mogu pripisati isključivo estrogenu.
Glavobolje
Hormonske oscilacije mogu uticati na pojavu ili intenzitet glavobolja, a kod nekih žena tegobe su izraženije u određenim fazama menstrualnog ciklusa.
Slabljenje kostiju
Estrogen ima važnu ulogu u očuvanju koštane mase. Kada njegov nivo opadne, naročito nakon menopauze, gubitak gustine kostiju može se ubrzati, što povećava rizik od osteoporoze i preloma.
Šta se dešava kada muškarci imaju nizak estrogen?
Iako se estrogen uglavnom povezuje sa ženskim reproduktivnim zdravljem, ovaj hormon je važan i za muškarce. Njihov organizam proizvodi estradiol, najaktivniji oblik estrogena, djelimično pretvaranjem testosterona uz pomoć enzima aromataze.
Prenizak nivo estradiola kod muškaraca može uticati na zdravlje kostiju i doprinijeti smanjenju koštane mase, čime se povećava rizik od preloma. Zbog toga je za normalno funkcionisanje organizma važna odgovarajuća hormonska ravnoteža kod oba pola.
Koje vrste estrogena postoje?
Organizam proizvodi tri glavna oblika estrogena:
Estron (E1) – dominantan oblik estrogena nakon menopauze.
Estradiol (E2) – najpotentniji oblik estrogena, koji preovladava tokom reproduktivnog perioda.
Estriol (E3) – oblik estrogena koji je naročito značajan tokom trudnoće.
Njihov nivo mijenja se u različitim životnim periodima, a na hormonsku ravnotežu mogu uticati i određena zdravstvena stanja, terapije i medicinski zahvati.
Koje komplikacije može izazvati dugotrajan manjak estrogena?
Dugotrajan pad estrogena, posebno nakon menopauze, može imati posljedice po zdravlje.
Osteoporoza: Smanjenje gustine kostiju povećava rizik od preloma, naročito u predjelu kuka, kičme i ručnog zgloba.
Promjene kardiovaskularnog rizika: Rizik od bolesti srca i krvnih sudova raste sa godinama, a menopauza je povezana i sa nepovoljnim promjenama pojedinih faktora rizika, uključujući nivoe masnoća u krvi. Ipak, srčana oboljenja ne mogu se pripisati samo padu estrogena.
Tegobe sa mokraćnim putevima: Promjene na sluzokoži vagine i mokraćnih puteva mogu doprinijeti suvoći, peckanju, nelagodnosti i ponavljanim urinarnim infekcijama.
Promjene raspoloženja: Hormonske oscilacije mogu se preklapati sa drugim faktorima koji utiču na mentalno zdravlje, uključujući poremećaj sna i stres.
Kada bi trebalo posjetiti ljekara?
Ako primijetite simptome koji vas ometaju u svakodnevnom životu, razgovarajte sa ginekologom ili izabranim ljekarom. Posebno je važno da se javite ljekaru ako menstruacije izostaju ili postanu izrazito neredovne, kao i kada se pojave neuobičajena krvarenja.
Svako krvarenje iz vagine nakon 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije zahtijeva ljekarsku procjenu, čak i ako se javi samo jednom i u maloj količini.
Pregled je važan i kod veoma obilnih ili dugotrajnih menstruacija, kao i kada menstruacija izostaje u uzrastu u kojem se očekuje njen početak.
Ljekar će, na osnovu godina, simptoma, menstrualnog ciklusa i zdravstvene istorije, procijeniti da li su potrebne laboratorijske analize ili dodatni pregledi. Kod žena starijih od 45 godina sa tipičnim simptomima perimenopauze ili menopauze dijagnoza se često postavlja na osnovu kliničke slike, bez rutinskog mjerenja hormona.
Ako je potrebno, mogu se razmotriti različite mogućnosti liječenja, uključujući hormonsku terapiju za odgovarajuće pacijentkinje, lokalne preparate za vaginalnu suvoću i druge mjere za ublažavanje tegoba.
Važno je znati: Valunzi, umor, promjene raspoloženja i problemi sa koncentracijom nisu dokaz da imate nizak estrogen. Slične simptome mogu izazvati i druga stanja, pa je za pravilnu procjenu važno sagledati cjelokupnu kliničku sliku, prenosi Kurir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.