Roditelji često traže znakove da im je beba “pametna”, to su prve riječi (ili tačnije glasovi), mahanje, slanje poljubaca, prepoznavanje poznatih lica… Sve su to trenuci koje gledamo s divljenjem, uvjereni da podižemo malog genijalca. Iako je to često u domenu roditeljske pristrasnosti, nova naučna studija kaže da se neke stvari zaista mogu predvideti već u vrijeme dojenja.
Istraživači s Univerziteta Kolorado Bolder otkrili su da se uspjeh odrasle osobe na testovima inteligencije može donekle predvidjeti već sa samo 7 mjeseci. Ali prije nego što počnete da analizirate svaki pokret svoje bebe, evo šta to zapravo znači (i zašto ne treba da paničite ako vaše dijete još ne pokazuje “znakove genijalnosti”).
U okviru višedecenijske studije blizanaca, naučnici su pratili razvoj 500 parova blizanaca od 7. mjeseca života, pa sve do odraslog uzrasta. Upoređivanjem jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca istraživali su koliko genetika i koliko okolina oblikuju djetetov kognitivni razvoj.
Rezultati su pokazali da faktori iz ranog okruženja (posebno prije treće godine života) mogu imati trajan uticaj na kasniji razvoj koeficijenta inteligencije. Ali, iako su neki testovi koji se primjenjuju na bebama (poput praćenja pogleda, brbljanja ili reakcija na nove igračke) dali određene znakove kasnijeg kognitivnog razvoja, pravo predviđanje IQ-a znatnije raste tek nakon 7. godine, kada genetika postaje sve uticajnija.
Dakle, treba li da budemo zabrinuti?
Ne. Stručnjaci poručuju da ne postoji jednostavna formula koja određuje ko će biti “pametan”, niti postoji savršeni razvojni put koji dijete mora da prati. Nema potrebe za panikom ako vaše dijete ne govori u rečenicama do druge godine ili ako mu pažnja leti s jedne igračke na drugu. To je potpuno normalno.
Psiholog Sara Daglas ističe da IQ nije samo “broj”, već grupa sposobnosti koje mogu da se podstiču kroz različita iskustva. Ona daje nekoliko jednostavnih prijedloga koje svaki roditelj može primjeniti.
– Izlažite dijete novim iskustvima: različite teksture, zvukovi, boje i lica mogu pomoći razvoju čula i mozga.
– Igrajte se i pričajte s djetetom: svakodnevne rutine poput čitanja, pjevanja i razgovora podstiču jezički i emocionalni razvoj.
– Ograničite ekrane: izbjegavajte ekran do 18 mjeseci, a kasnije ograničite gledanje na jedan sat dnevno, uz vaše prisustvo.
Važno je imati na umu da inteligencija nije najvažniji životni kvalitet. Ljubaznost, saosjećajnost, strpljenje – to su osobine koje se ne mjere testovima, ali često znače mnogo više u stvarnom životu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.