Istraživači vjeruju da je odgovor od 30 do 40 minuta vježbi dnevno.
Do 40 minuta „od umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti“ dnevno je otprilike prava količina treninga da se poništi 10 sati sjedenja, kažu istraživači. Oni dodaju da bilo koja količina vježbi, pa i samo ustajanje mogu pomoći u određenoj mjeri.
To se zasniva na metaanalizi u kojoj je proučavano 9 prethodnih studija u kojima je učestvovalo ukupno 44.370 ljudi iz četiri različite zemlje koji su nosili neku vrstu nosivog fitnes uređaja.
Analiza je pokazala da je rizik od smrti među onima sa sedentarnim načinom života rastao kako je vrijeme provedeno u umjerenoj do intenzivnoj fizičkoj aktivnosti opadalo.
– Kod aktivnih pojedinaca koji vježbaju oko 30-40 minuta umjerenog do intenzivnog nivoa fizičke aktivnosti, povezanost između visokog vremena sjedenja i rizika od smrti nije značajno različita od onih sa malim količinama sjedenja – objasnili su istraživači u svom radu.
Drugim riječima, uključivanje nekih intenzivnih aktivnosti poput vožnje bicikla ili brze šetnje može smanjiti rizik od preuranjene smrti i izjednačiti ga sa rizikom od preuranjene smrti kod ljudi koji ne sjede toliko.
Hodanje uz stepenice umjesto vožnja liftom, igranje s djecom i kućnim ljubimcima, učešće u jogi ili plesu, obavljanje kućnih poslova, hodanje i vožnja bicikla su predloženi kao načini za povećanje fizičke aktivnosti, prenosi Sajens alert.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.