Samo 7 odsto odraslih jede dovoljno povrća: 4 najzdravije namirnice na svijetu, a mnogi ih ne vole

To će bolje poslužiti na duže staze i pomoći vam da razvijete zdraviji odnos s hranom – piše u kolumni za Body+Soul.

Zato navodi 4 najzdravije namirnice, odnosno vrste hrane koje se smatraju najzdravijima na svijetu, a vjerovatno ih ne jedete dovoljno.

Povrće

Tužna stvarnost je da samo sedam posto odraslih jede dovoljno povrća, podatak je koji iznosi Mejer.

Ako se pitate šta je dovoljno, to je pet porcija za žene, a šest za muškarce. Jedna porcija jednaka je jednoj šoljici sirovog povrća ili pola šoljice kuvanog.

Povrće je prepuno antioksidansa. Oni se bore protiv bolesti. Povrće obezbjeđuje  vlakna koja crijeva vole i nude obilje esencijalnih vitamina i minerala.

Mahunarke

Pasulj, leblebija, grašak i sočivo premalo su zastupljeni na jelovnicima mnogih ljudi. Mahunarke sadrže vlakna, biljne proteine i ugljene hidrate s niskim glikemijskim indeksom.

Mejer smatra da mahunarke treba da budu osnova svačije ishrane. Ona podstiče ljude da ih konzumiraju barem dva do tri puta nedjeljno.

– Ne samo da su nutritivno sjajne, mahunarke mogu da budu korisne u balansiranju šećera u krvi, pa čak i u smanjenju holesterola. Osim toga, istraživanja su povezala konzumaciju dovoljno mahunarki sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i nekih vrsta raka – kaže dijetetičarka, piše Krstarica.

Orašasti plodovi

30 grama, ili šaka, preporučena je količina orašastih plodova koju bi trebalo da konzumirate svaki dan, ali prosječni unos je nažalost samo pet grama.

Orašasti plodovi su bogati masnoćama koje su zdrave za srce. Obezbjeđuju vlakna koja podstiču zdravlje crijeva i biljne proteine koji suzbijaju glad. Istraživanja su povezala konzumaciju orašastih plodova s nizom zdravstvenih pogodnosti. Tu uključujemo i smanjeni rizik od bolesti poput dijabetesa i određenih vrsta raka.

Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice poput ovsa, integralnog brašna i kinoe sadrže sva tri sloja žitarica. S spoljne strane nalaze se mekinje u kojima su vlakna, klica u jezgru je bogata mikronutrijentima, a u unutrašnjosti žitarice je skrobni endosperm. Rafinisane žitarice poput bijelog hljeba i pirinča, s druge strane, sadrže samo skrobni endosperm pa nude manje mikronutrijenata.

Postoje naučni dokazi koji pokazuju da unošenje dovoljno cjelovitih žitarica može doprinijeti cjelokupnom zdravlju.

– Zapravo, istraživanja su povezala konzumaciju cjelovitih žitarica sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa, pa čak i određenih vrsta raka – zaključila je Mejer.