Kakav život garantuje ishrana BEZ MESA: Rezultati će vas iznenadriti, evo za koga se ne preporučuje

Naime, istraživači su primijetili da je kod veoma starih osoba manja vjerovatnoća da postanu stogodišnjaci među onima koji uopšte ne jedu meso.

Na prvi pogled, to može zvučati kao potpuni preokret u odnosu na sve što smo do sada slušali o vegetarijanskoj ishrani.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da rezultati nisu ni približno toliko jednostavni.

Ko je zapravo bio obuhvaćen istraživanjem?

Studija je pratila više od 5.000 odraslih osoba iz Kine, starosti 80 godina i više, koje su učestvovale u velikom nacionalnom projektu poznatom kao Kinesko longitudinalno istraživanje zdravog i dugovečnog starenja, koje je započelo još 1998. godine.

Tokom praćenja do 2018. godine, pokazalo se da su osobe koje su se pridržavale stroge ishrane bez mesa rijeđe doživljavale 100 godina u poređenju sa onima koji su jeli meso.

Ali ključ je u tome – ova studija se ne odnosi na mlađe ljude, već na populaciju u dubokoj starosti.

Zašto ovo ne poništava koristi biljne ishrane?

Decenijama unazad, brojna istraživanja povezuju vegetarijansku i pretežno biljnu ishranu sa: manjim rizikom od srčanih bolesti, nižom stopom dijabetesa tipa 2, manjom učestalošću gojaznosti, boljim metabolizmom i unosom vlakana

Te koristi uglavnom dolaze iz većeg unosa biljnih namirnica i manjeg unosa zasićenih masti.

Međutim, većina tih dokaza potiče iz studija na mlađim i sredovječnim odraslim osobama, a ne na ljudima starijim od 80 ili 90 godina.

U dubokoj starosti, tijelo ima drugačije potrebe

Kako starimo, mijenjaju se i nutritivni prioriteti.

U poznim godinama života dolazi do fizioloških promjena:

opada apetit

smanjuje se mišićna masa

slabe kosti

povećava se rizik od pothranjenosti

gubitak težine postaje ozbiljan problem

U toj fazi života, cilj više nije samo prevencija hroničnih bolesti, već očuvanje snage, stabilnosti i osnovnog zdravlja.

Zato svaki obrok mora imati veću nutritivnu vrijednost.

Ključni detalj: rizik se javio samo kod pothranjenih osoba

Jedan od najvažnijih nalaza studije jeste da se manja vjerovatnoća da dožive 100 godina pojavila uglavnom kod starijih osoba koje su već bile:

pothranjene

niske tjelesne težine

krhke građe

Kod starijih ljudi sa normalnom telesnom težinom, ova povezanost nije bila jasno uočena.

Drugim riječima, problem nije nužno u tome što neko ne jede meso, već u tome da u dubokoj starosti stroga biljna ishrana može otežati unos dovoljno kalorija i proteina.

Zašto proteini postaju posebno važni poslije 80. godine?

U kasnijim godinama, telo teže održava mišićnu masu, a njen gubitak vodi ka:

slabostivećem riziku od padovaprelomimagubitku samostalnostiZato su starijim osobama posebno potrebni:

visokokvalitetni proteinivitamin B12kalcijumvitamin DOve nutrijente je teže obezbijediti isključivo iz biljnih izvora, naročito ako osoba jede malo.

Zanimljivo: riba, jaja i mliječni proizvodi mijenjaju sliku

Studija je pokazala i važan dodatni zaključak:

Osobe koje nisu jele meso, ali su u ishranu uključivale ribu, jaja ili mlečne proizvode, imale su jednaku vjerovatnoću da dožive 100 godina kao i osobe koje jedu meso.

Ove namirnice obezbjeđuju upravo ono što je u starosti najvažnije – proteine i mikronutrijente neophodne za očuvanje mišića i kostiju.

Važno upozorenje: studija ne dokazuje uzrok

Istraživanje je bilo opservaciono, što znači da može pokazati povezanost, ali ne i dokazati da jedna stvar uzrokuje drugu.

To što su dvije pojave prisutne istovremeno ne znači automatski da je ishrana bez mesa razlog kraćeg života.

Moguće je da su ljudi koji su prestali da jedu meso već bili slabijeg zdravlja, imali manji apetit ili druge faktore rizika.

Ishrana mora da se prilagodi godinama

Umjesto pitanja “da li je meso bolje”, ključna poruka ove studije je jednostavna:

Ishrana nije ista u 30. i u 90. godini.

U dubokoj starosti, najvažnije postaje sprečavanje pothranjenosti, očuvanje mišićne mase i dovoljan unos ključnih nutrijenata.

Biljna ishrana može biti izuzetno zdrava, ali kod veoma starih osoba mora biti pažljivo planirana – često uz dodatak proteina i vitamina, prenosi Ona.rs.