Voće je zaista prirodni slatkiš, prepun su vitamina i minerala, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje najmanje 400 g dnevno kako bismo sačuvali srce i smanjili rizik od ozbiljnih bolesti.
Međutim, nije svaka voćka ista. Baš kao što jabuka čuva imunitet, neke druge vrste čuvaju varenje, utiču oporavak mišića ili blistavu kožu. Evo koje voće treba da se nađe u vašoj činiji u zavisnosti od toga šta je vašem tijelu trenutno najpotrebnije.
Najbolji izbori za specifične potrebe
Svaka vrsta voća nudi jedinstvenu kombinaciju nutrijenata koji ciljano pomažu različitim funkcijama u organizmu.
Banane za energiju i pritisak: Bogate su kalijumom koji pomaže u upravljanju krvnim pritiskom, dok su viši nivoi ovog minerala povezani sa smanjenim napredovanjem bolesti bubrega. Sadrže i magnezijum za mišiće i vitamin B6 za zdravlje mozga.
Bobice za zaštitu ćelija: Borovnice, kupine i maline imaju najviši nivo antioksidanasa koji kontrolišu slobodne radikale i spriječavaju oštećenja ćelija.
Kivi za varenje: Naučnici preporučuju dva do tri kivija dnevno za ublažavanje zatvora, jer njihova vlakna podstiču rad crijeva.
Jabuke i kruške za hronične bolesti: Jabuke su bogate fitonutrijentima koji smanjuju rizik od raka i dijabetesa, dok kruške pomažu u upravljanju nivoom holesterola. Važno je jesti ih sa korom, jer se u njoj nalazi polovina vlakana i antioksidanasa.
Citrusi za kožu i kosti: Limun i narandža sadrže visok nivo vitamina C, koji je neophodan za održavanje zdravih krvnih sudova, kostiju i kože.
Neke voćke se izdvajaju po svojoj ekstremnoj gustini zaštitnih materija:
Avokado: Jedno je od najboljih voća za kardiovaskularno zdravlje zahvaljujući mononezasićenim mastima i kalijumu. Takođe podstiče kognitivne funkcije i zdravlje crijeva, dok vitamini A, C i E pomažu u očuvanju elastičnosti kože.
Nar: Sadrži tri puta više antioksidanasa nego zeleni čaj ili crno vino, što pomaže u smanjenju hroničnih upala.
Trešnje: Pomažu u bržem oporavku nakon fizičke aktivnosti, smanjujući oksidativni stres i markere oštećenja mišića i srca nakon intenzivnog treninga.
Važna napomena o umjerenosti
Iako je voće zdravo, ključ je u varijaciji kako bi se izbjegli digestivni problemi poput nadimanja, koji mogu nastati zbog prevelikog unosa fruktoze i vlakana. Svježe voće je najbolji izbor, mada su korisne i smrznute, sušene ili varijante u vidu sokova.
Uključivanje različitih vrsta voća u svakodnevnu ishranu najlakši je način da osigurate širok spektar zaštitnih materija za svoj organizam. Sledeći put kada vam se prijede nešto slatko, sjetite se maminog savjeta, prenosi Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.