Aktivira kolagen: Sjeme maka treba da UZIMA SVAKA ŽENA nakon 40. godina

Zimi grijna sezona takođe doprinosi tome: suv vazduh ubrzava gubitak vlage u koži, a česte temperaturne fluktuacije povećavaju vaskularne reakcije. Rezultat su su grubi i suv obrazi, tup, beživotan ten i šminka koja naglašava suvoću.

A ishrana zaista može pomoći obezbjeđivanjem sastojaka koji obnavljaju barijeru i štite potporna vlakna. Sjeme maka postiže oba cilja – gusto pakovan paket lipida, minerala i polifenola, posebno korisnih u hladnijim mesecima.

Jedna ili dvije kašike maka dnevno su jednostavan zimski tretman ljepote iznutra. Obezbeđuju lipide koji grade barijeru, minerale koji podržavaju kolagen i antioksidante koji zajedno djeluju na zaglađivanje, umirivanje i ten kože nakon 40. godine.

Čega sve ima u maku

Mak je jedan od najboljih biljnih izvora linolne kiseline (omega-6), neophodne za sintezu ceramida u zaštitnoj barijeri kože. Ishrana kojoj nedostaje linolne kiseline ugrožava barijeru, a koža postaje mat bez obzira na kremu.

Mak takođe obezbjeđuje oleinsku kiselinu (omega-9), proteine, vlakna i kompletan dodatak mikronutrijenata: kalcijum, magnezijum, cink, bakar, mangan i gvožđe. Kalcijum i magnezijum podržavaju pravilnu diferencijaciju keratinocita, što rezultira glađom i ravnomernijom površinom epiderme.

Bakar je kofaktor enzima odgovornog za umrežavanje kolagena, mangan podržava intracelularni hvatač slobodnih radikala, a cink olakšava zarastanje i ima antiinflamatorna svojstva.

Polifenoli i tokoferoli (oblici vitamina E) smanjuju oksidativni stres, koji se zimi pogoršava suvim vazduhom i nedostatkom svetlosti.

Efekat zaglađivanja i zatezanja

U praksi, osobe starije od 40 godina primjećuju manje suvu kožu i suptilno punije obraze nakon nekoliko nedjelja redovnog konzumiranja maka. Ovo sjeme ima više mikroefekata: bolje zatvorena barijera usporava gubitak vode, pa epidermis ravnomjerno bubri i reflektuje svjetlost poput satena.  

Stabilnija zaliha minerala podržava sintezu kolagena, što smanjuje pojavu papirnosti. Antioksidansi smanjuju manje upale, čineći crvenilo i manje nesavršenosti manje primijetnim. Kao rezultat toga, šminka se nanosi u tankom sloju i ne hvata se na suvim dijelovima kože.

Nakon četrdesete godine, kolagen prirodno gubi elastičnost. Bakar učestvuje u formiranju unakrsnih veza između vlakana, cink podržava regeneraciju, a mangan i gvožđe učestvuju u funkcionisanju antioksidativnih enzima. Redovna, mala porcija maka obezbeđuje dnevnu dozu ovih kofaktora, koje telo ugrađuje u tkiva. Vizuelno, ovo je vidljivo kao ujednačeniji ten, manje sivih tonova i definisanije područje obraza.

Zimi lako nivo šećera u krvi varira: slatkiši, nedostatak vežbanja, kasne večere. Mak, ako se konzumira umereno, stabilizuje obroke zahvaljujući mastima, proteinima i vlaknima, što pomaže u ublažavanju vrhunca šećera u krvi – manje glikacije znači sporije očvršćavanje kolagena i manje jutarnjeg otoka. Pored toga, vlakna podržavaju mikrobiom, a mirnija creva često se pretvaraju u mirniju kožu.

Koliko i kako jesti da bi se vidio efekat?

U svakodnevnoj praksi, efikasno je 10-20 g maka dnevno (1-2 kašike), poželjno svježe mljevenog. jer cijelo seme prolazi kroz digestivni trakt uglavnom neobrađeno – mljevenje oslobađa lipide i minerale.

Najlakši način da mak dodate je u ovsene pahuljice, jogurt, smutije, sveži sir ili salatu od citrusa.Opcija za doručak je običan jogurt sa kašikom maka, kruškom i kapljicom meda od heljde.Za ručak – salata sa pečenom cveklom, pomorandžom, rukolom, maslinovim uljem i kašikom maka umjesto nekih orašastih plodova.

Ako volite mlijeka na biljnoj bazi, pomiješajte natopljeno, mljeveno sjeme maka sa toplom vodom i prstohvatom vanile – dobićete makovo mleko bogato kalcijumom i mastima, odlično za žitarice za doručak, prenosi Sensa.

Za ljepotu kože, sledeći parovi su ključni:

mak + vitamin C (citrusno voće, kiseli kupus, peršun) , jer podržavaju kolagen i krvne sudove;

mak + karotenoidi (šargarepa, bundeva, morski krkavac) , jer imaju višestruko antioksidativno dejstvo;

mak + proteini (jogurt, sveži sir, riba) , jer stabilizuju glukozu u krvi i povećavaju osjećaj sitosti.

Kap maslinovog ili ulja od uljane repice dodatno poboljšava apsorpciju lipida i jedinjenja rastvorljivih u mastima.