Angina pektoris nije bezazlena: Prepoznajte simptome koji upozoravaju na problem sa srcem

Pravovremeni pregled i odgovarajuća dijagnostika ključni su za otkrivanje uzroka tegoba i sprečavanje ozbiljnijih komplikacija.

Angina pektoris doslovno znači „bol u grudima“, a najčešće nastaje kao posljedica ateroskleroze – hroničnog procesa tokom kojeg se u zidovima krvnih sudova srca nakuplja oksidovani LDL holesterol. Vremenom dolazi do suženja arterija, slabije prokrvljenosti srčanog mišića i pojave bola koji predstavlja jedan od važnih znakova ishemije.

Ipak, važno je znati da svaki bol u grudima ne znači da je riječ o angini pektoris. Uzroci mogu biti različiti, zbog čega je za pravilnu procjenu neophodan pregled ljekara, prenosi lepaisrecna.mondo.rs

Kako izgleda bol kod angine pektoris?

Najčešći simptom angine pektoris jeste bol ili neprijatan osjećaj u grudima. Pacijenti ga najčešće opisuju kao pritisak, stezanje, težinu ili nelagodu iza grudne kosti. Kod nekih osoba može se javiti i kao probadanje ili bol koji se osjeća na jednom mjestu.

Bol se često širi prema lijevoj ruci, ramenima, vratu ili donjoj vilici. Tegobe se najčešće pojavljuju tokom fizičkog napora, ubrzanog hoda, penjanja uz stepenice ili u situacijama kada je srcu potrebno više kiseonika nego što sužene arterije mogu da obezbijede.

Kod pojedinih osoba, naročito onih koje imaju šećernu bolest, simptomi mogu biti drugačiji. Zbog oštećenja nerava bol može biti slabije izražen ili potpuno izostati, pa se mogu javiti samo osjećaj pritiska, stezanja ili nelagodnosti u grudima.

Da li je svaki bol u grudima znak angine pektoris?

Iako svaki bol u grudima zaslužuje pažnju, on ne mora uvijek biti povezan sa srčanim problemima. Bol koji se javlja u jednoj tački, mijenja se pri promjeni položaja tijela ili postaje jači prilikom dubokog udaha često nije karakterističan za anginu pektoris.

Ipak, novi, neobični ili ponavljajući bolovi i pritisak u grudima zahtijevaju pregled kardiologa kako bi se utvrdio pravi uzrok.

Zašto nastaje angina pektoris?

Najčešći razlog za nastanak angine pektoris jesu aterosklerotske promjene na koronarnim arterijama. Međutim, kod nekih pacijenata tegobe mogu biti posljedica poremećaja rada sitnih krvnih sudova srca ili spazma, odnosno iznenadnog grča koronarnih arterija.

U slučaju spazma krvni sud se privremeno stegne, što dovodi do smanjenog dotoka krvi do srčanog mišića i pojave simptoma sličnih angini pektoris.

Kako se dijagnostikuje angina pektoris?

Dijagnostika najčešće počinje razgovorom sa pacijentom i detaljnim opisom tegoba – kada se bol javlja, koliko traje i u kojim situacijama nastaje.

Nakon toga rade se osnovni kardiološki pregledi, prije svega elektrokardiogram (EKG) i ultrazvuk srca, koji mogu dati važne informacije o radu srca.

Kod određenih pacijenata koristi se i skenerska koronarografija, dok klasična koronarografija i dalje predstavlja najprecizniju metodu za prikaz koronarnih arterija i otkrivanje eventualnih suženja.

Kako se liječi angina pektoris?

Liječenje zavisi od uzroka i težine simptoma, a najčešće uključuje promjene životnih navika, terapiju lijekovima i, kada je potrebno, interventne procedure.

Osnova liječenja su zdrave navike – redovna kontrola krvnog pritiska, šećera i masnoća u krvi, održavanje zdrave tjelesne težine, fizička aktivnost prilagođena zdravstvenom stanju i uravnotežena ishrana. Lijekovi mogu pomoći u smanjenju tegoba, poboljšanju snabdijevanja srca krvlju i smanjenju rizika od ozbiljnih komplikacija.

Savremena kardiologija danas omogućava i različite minimalno invazivne procedure koje mogu pomoći pacijentima kod određenih srčanih oboljenja, bez velikih hirurških zahvata.