Medicina

Vježbate ujutru? Naučnici otkrili iznenađujuće prednosti po zdravlje srca

Ljudi koji su redovno vježbali rano ujutru imali su znatno manje šanse da obole od koronarne arterijske bolesti, visokog krvnog pritiska, dijabetesa tipa 2 ili gojaznosti u poređenju sa ljudima koji su vježbali kasnije tokom dana, prema studiji koja je predstavljena na godišnjoj naučnoj sesiji Američkog koledža za kardiologiju (ACC).

Djevojka vježba sa tegovima
FOTO: KAROLINA GRABOWSKA/PEXELS

Istraživanje se zasniva na zdravstvenim kartonima i podacima o srčanoj frekvenciji dobijenim pomoću Fitbita od preko 14.000 ljudi. Iako nije jasno da li je veza između vremena vježbanja i kardiometaboličkog zdravlja uzročna ili posredovana drugim faktorima, istraživači su rekli da bi nalazi mogli da informišu pristupe savjetovanju pacijenata o fizičkoj aktivnosti na osnovu detaljnijeg pogleda na ponašanje tokom vježbanja nego što je to ranije bilo moguće.

– Bilo kakva vježba je bolja nego nikakva, ali smo pokušali da identifikujemo dodatnu dimenziju koja se odnosi na vrijeme vježbanja – rekao je Prem Patel, student medicine na Medicinskom fakultetu Čan Univerziteta u Masačusetsu i glavni autor studije:

Ako možete da vježbate ujutru, čini se da je to povezano sa boljim stopama kardiometaboličkih bolesti.

Kardiometabolički markeri bolesti

Kardiometabolički markeri bolesti kao što su visok krvni pritisak, dijabetes i gojaznost povezani su sa povećanim rizikom od srčanih oboljenja, vodećeg uzroka smrti širom svijeta.

Poznato je da redovna fizička aktivnost smanjuje rizik od ovih markera, kao i od ozbiljnih srčanih događaja.

Istraživači su analizirali podatke 14.489 pojedinaca koji su učestvovali u velikoj nacionalnoj studiji “Svi mi”.

Podaci o otkucajima srca na nivou minuta sa Fitbit uređaja analizirani su tokom godinu dana. Da bi pratili nalete fizičke aktivnosti, istraživači su identifikovali periode kada su učesnici imali povišen otkucaj srca 15 uzastopnih minuta ili duže.

Metodologija se razlikuje od drugih studija jer se zasniva na reakciji tijela na vježbanje – povišenom otkucaju srca, umjesto na praćenju određenih aktivnosti kao što su hodanje do posla, obavljanje kućnih poslova ili vježbanje u teretani.

Istraživači su procjenjivali vježbanje svakog učesnika u intervalima od 15 minuta tokom dana i grupisali učesnike u kategorije na osnovu vremena vježbanja.

Na osnovu zdravstvenih kartona, istraživači su analizirali veze između vremena vježbanja i visokog krvnog pritiska, dijabetesa, gojaznosti i hiperlipidemije – povišen LDL-C holesterol ili trigliceridi.

Takođe su procijenili stope kardiovaskularnih ishoda kao što su koronarna arterijska bolest i atrijalna fibrilacija i uzeli u obzir druge faktore rizika relevantne za kardiovaskularno zdravlje kao što su starost, pol, nivo prihoda, ukupni nivo aktivnosti, trajanje sna, upotreba alkohola i pušenje.

Prednosti vježbanja ujutro

U poređenju sa onima koji su vježbali kasnije tokom dana, oni koji su često vježbali ujutru imali su:

31 odsto manju vjerovatnoću da obole od koronarne arterijske bolesti,

18 odsto manju vjerovatnoću da imaju visok krvni pritisak,

21 odsto manju vjerovatnoću da imaju hiperlipidemiju,

30 odsto manju vjerovatnoću da imaju dijabetes tipa 2

35 odso manju vjerovatnoću da imaju gojaznost.

Ove povezanosti su bile nezavisne od ukupne dnevne količine fizičke aktivnosti.

Vježbanje između 7 i 8 sati ujutru bilo je povezano sa najnižom vjerovatnoćom koronarne arterijske bolesti.

Vrijeme vježbanja potcenjeni aspekt kardiometaboličkog zdravlja

Istraživači su rekli da studija nudi holističkiji pogled na vežbanje nego prethodna istraživanja i sugerišu da vrijeme vježbanja može predstavljati ranije potcijenjeni aspekt kardiometaboličkog zdravlja.

Većina studija je istorijski procjenjivala ukupne nivoe fizičke aktivnosti ili pratila vrijeme vježbanja tokom kratkih perioda, a ovo je prva velika studija koja procjenjuje količinu i vrijeme vježbanja na osnovu dugoročnih podataka sa nosivih uređaja.

– U prošlosti su istraživači uglavnom ispitali koliko fizičke aktivnosti treba da se obavlja, broj minuta ili intenzitet fizičke aktivnosti – rekao je Patel.

Istraživači su rekli da otkrića pokazuju samo povezanost i ne ukazuju na to da li rane navike vježbanja uzrokuju poboljšanja zdravstvenih markera.

Patel je rekao da biološki faktori poput hormona, sna ili genetike mogu igrati ulogu u povezanostima koje su primijetili. Mogu biti uključeni i faktori ponašanja i psihološki faktori, prenosi Blic.

Pročitajte još

Druge prednosti jutarnje fizičke aktivnosti

Na primjer, vježbanje rano ujutru može dovesti do većeg nivoa energije i zdravijeg izbora hrane tokom dana, ili bi moglo biti češće među ljudima koji generalno daju prioritet zdravim navikama. Dalja istraživanja bi mogla pomoći u određivanju uloge takvih faktora i pomoći u informisanju preporuka za vježbanje, rekli su autori.