Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prošloj godini čak 73,5 odsto korisnika interneta u Republici Srpskoj pretraživalo je teme vezane za zdravlje.
– Najčešće su tražene informacije o simptomima gripa, visokom krvnom pritisku, lijekovima protiv bolova, operacijama, ishrani i mjerama za poboljšanje zdravlja. Osim toga, 37 odsto korisnika interneta interesovalo se za mentalno zdravlje, uključujući depresiju, stres, anksioznost i poremećaje u ishrani. To nam govori da većina ljudi koristi pretraživače za takozvanu predijagnostiku, kazali su iz Republičkog zavoda za statistiku.
Prednosti i rizici informacija sa interneta
Dodaju da treba imati na umu da internet često može dovesti do pogrešnih informacija i zaključaka, te do nepotrebnih briga.
– Može biti koristan jer nudi brze informacije i savjete, ali i konkretnu adresu – doktorsku ordinaciju, naveo je Republički zavod za statistiku.
Globalni trend: Internet kao prvi izvor informacija
Statistike pokazuju da 70-80 odsto korisnika interneta u razvijenim i zemljama u razvoju prve informacije o zdravlju traže na internetu i pretražuju simptome na mreži, prije nego što zakažu pregled kod ljekara.
Ljekari upozoravaju na selektivne informacije i opasnosti
Gordana Savin, pomoćnik direktora za medicinska pitanja u Domu zdravlja u Bijeljini, kaže za “Nezavisne novine” da ljudi koriste internet kao prvi korak u informisanju.
– To im u neku ruku može biti korisno. Neki se čak i detaljno informišu ili razgovaraju putem alata poput ChatGPT-a, negdje ga prihvate kao i prijatelja, pa prvo od njega traže informacije, da bi nakon toga zakazali termin kod ljekara. Međutim, to je često selektivno znanje i može biti opasno. Srećom, lijekove poput antidepresiva nije moguće dobiti bez ljekarskog recepta – ističe Savinova.
Samodijagnostika i terapija zahtijevaju stručnjake
Dodaje kada je, na primjer, u pitanju depresija, pacijenti mogu uraditi razne testove na internetu, ali za odabir terapije i antidepresiva zaista su potrebni stručnjaci, kao i za ostale vrste terapija, pišu Nezavisne.
– U mojoj praksi uglavnom je starija populacija, koja nije vična korištenju interneta i više vjeruje ljekarima, te redovno dolazi na preglede. Internet je prepun raznih sadržaja, a i umjetna inteligencija, poput ChatGPT-a, nudi različite informacije, ali one mogu biti selektivne.
– Može pomoći u savjetima vezanim za stil života, ali kada je riječ o farmakologiji i uzimanju lijekova na svoju ruku uz pomoć interneta – to nije preporučljivo i to je ono čega se mi kao ljekari najviše bojimo – kazala je Savinova.
Sigurnost pacijenata kroz kontrolu izdavanja lijekova
Ističe da to može biti opasno po ljude.
– Sreća je što danas živimo u vremenu kada se lijekovi ne mogu dobiti bez elektronskog recepta i apoteke ih ne izdaju tako lako. To je, zapravo, najveća sigurnost za pacijente – zaključila je Savinova.
Pedijatri: Samoliječenje nije prihvatljivo
Branislav Lolić, pedijatar iz Banjaluke, ističe da liječenje putem interneta može poslužiti samo za dobijanje opštih informacija i usmjerenje.
– Nedopustivo je i kod djece i kod odraslih da se upuštaju u samoliječenje ili samodijagnostiku. To može biti dobar put da se dobije neka osnovna informacija, ali ništa više – kazao je Lolić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.