Raste kao korov, a vrijedi kao zlato: Majska rusa liječi bolesti žuči i jetre, ali oprez

U svijetu botanike i fitoterapije, majska rusa (Chelidonium majus L.) zauzima specifično mjesto. Dok je za prolaznike ona samo dio korovske flore pored puteva i ruševina, za nauku je ona dragocjen izvor biološki aktivnih supstanci. Ipak, njena lekovitost neraskidivo je povezana sa njenom toksičnošću, što je čini predmetom stalnog opreza.

– Ponekad nismo svjesni koliko se ljekovitih biljaka nalazi u korovskoj flori urbane sredine, a obično ih smatramo štetnim zato što narušavaju estetski izgled okruženja u kome živimo. Takva jedna biljka je i majska rusa – kaže za Blic zdravlje dr sc. Marko Lj. Nestorović, muzejski savjetnik botaničar – herbolog u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu.

Od antičke medicine do alhemijskih ogleda

Istorijat upotrebe majske ruse svjedoči o njenom značaju kroz vijekove, ali i o fascinaciji koju je budila kod ranih istraživača prirode. Doktor Nestorović objašnjava da naučni naziv vrste Chelidonium potiče od grčke riječi chelidon, što znači lasta, i latinske fraze coeli donum – dar neba.

– Prema antičkim predanjima vjerovalo se da ova biljka javlja u proleće kada laste dolaze, a nestaje u jesen kada laste odlaze. Alhemičari su je nazivali darom neba, pokušali su od cvjetova da naprave zlato, vjerovali su da će dobiti i sirovinu za izradu kamena mudrosti – priča dr Nestorović.

Primjena ruse u svrhu liječenja vodi u daleku prošlost i datira još iz 4. vijeka prije nove ere.

– Prema Aristotelovim spisima iz 350. godine prije naše ere koristila protiv noćnog slepila i za druge bolesti očiju. Takođe, Aristotel je zapazio da laste sokom ruse svojim slijepim mladuncima premazuju oči – navodi sagovornik.

Šta sve liječi majska rusa

Majska rusa se u narodnoj medicini koristi primarno za tretiranje visceralnih tegoba i dermatoloških promjena. Njen spektar dejstva je širok, ali strogo uslovljen preciznim doziranjem.

– Ljekoviti preparati na bazi ruse primjenjuju se za ublažavanje bolova u stomaku i opuštanje grčeva u stomaku, liječenje žuči, bolesti jetre, smirenje i opuštanje, zaustavljanje rasta bakterija, uništavanje gljivica – navodi dr Nestorović.

Pored unutrašnje primjene, rusa je najpoznatija po svom dejstvu na kožne patologije.

– Svježi sok ruse, masti i paste, upotrebljavaju se za uklanjanje bradavica, žuljeva, kurjih očiju, liječenje kožnih bolesti (Trichophytia), tuberkuloze, ekcema kože, itd. Postoje vjerovanja da sok ruse može koristiti za liječenje ćelavosti – dodaje dr Nestorović.

Interesantno je da savremena nauka ide i korak dalje. Prema riječima dr Nestorovića, istraživanja sprovedena u Rusiji pokazala su da preparati izrađeni od ove biljke zadržavaju rast zloćudnih tumora.

Šta se krije u zlatnožutim cvjetovima ruse

Ljekovitost ruse nije slučajna – ona je rezultat složenog hemijskog sastava. Međutim, ono što rusu čini ljekovitom, ujedno je čini i otrovnom. Njena tajna leži u visokoj koncentraciji alkaloida koji direktno utiču na ljudski organizam.

– To je biljka ljutog i gorkog ukusa i opojnog mirisa. Zdrobljena svježa biljka ima karakterističan oštar odbijajući miris. Ono što čini dobro prepoznatljivom ovu biljku je toksičan narandžastožuti mliječni sok, koji curi pri ozlijeđivanju biljke. Boja soka potiče od sadržaja berberina.

– Nadzemni dio biljke u fazi cvjetanja obiluje biološki aktivnim supstancama, sadrži: helidonin, homohelidonin, heleritrin, sangvinarin, berberin, protopin, flavonoide, saponozide, organske kiseline, masti i proteine – precizira dr Nestorović i naglašava da se najveća koncentracija alkaloida nalazi u korijenu biljke.

Granica između lijeka i otrova

Iako su njeni benefiti brojni, majska rusa nije biljka za “samostalno eksperimentisanje”.

– S obzirom na to da je u pitanju vrlo otrovna biljka, koja može da izazove neželjene posljedice, pa čak i smrt, nužno je da se uzima isključivo po preporuci i pod nadzorom ljekara – upozorava dr Marko Nestorović.

Kako dodaje, ova biljka je na našim prostorima veoma rasprostranjena i u narodu je poznata pod različitim nazivima:

rosopas, trava od rosopasa,

lastavičina trava,

rusa trava,

zmijino mleko, zmijsko gnijezdo, zmijsko grožđe,

krvavi mliječek,

trava od žutice, žuta trava…

Gdje raste majska rusa

Rusa je izuzetno otporna biljka, rasprostranjena u skoro čitavom svijetu.

– Raste širom Evrope, od subarktičke Skandinavije do Sredozemlja, od umjerene do subarktičke Azije. Sreće se i u atlanskom dijelu Sjeverne Amerike, a u Poljskoj se gaji uz primjenu fosfornih i organskih đubriva – kaže sagovornik.

Raste u ravničarskim regionima, ali i u brdsko-planinskim predelima sve do 1.650 metara nadmorske visine.

– Rusa raste kao korov na zapuštenim i neuređenim mjestima oko ljudskih naselja, pored kuća, ruševina, zidova, ograda, međa, pored saobraćajnica, šibljacima, na stenama, kao i na proizvodnim poljoprivrednim površinama – navodi dr Nestorović.

Kako je prepoznati u prirodi

Rusa je višegodišnja biljka tamnozelene boje, visine 30-100 centimetara, kaže sagovornik i navodi sljedeće morfološke karakteristike ove biljke:

Stabljika: Uspravna, razgranata i okrugla, obrasla strčećim dlakama.

Listovi: Karakteristični neparno perasti listovi, tamnozeleni sa lica, dok je naličje sivozeleno. Liske su trorežnjevite, nejednako nazubljene, po površini maljave.

Cvijet: Sitni, zlatno žute boje, grupisani u štitaste cvasti. Cvjeta tokom aprila, maja i juna.

Plod: Mahunasta čaura dugačka do 5 centimetara. Ispunjena sitnim sjemenom, jajolikog oblika i crne boje.

Pravilno prikupljanje i čuvanje biljke

– U narodnoj medicini upotrebljavaju se osušeni nadzemni biljni dijelovi u cvijetu, osušen korijen, kao i iscijeđen sok iz svježe ubrane biljke – kaže dr Marko Nestorović i objašnjava kada se i kako sakuplja biljka:

Nadzemni dio: Sakuplja se tokom aprila, maja i juna po lijepom i suvom vremenu. Ubrani biljni dijelovi suše se u hladovini na promajnom mjestu ili u sušari.

Korijen: Vadi se u rano proljeće (mart-april) ili u jesen (septembar-oktobar). Osušeno korijenje se čuva u dobro zatvorenim sudovima, zaštićeno od vlage i svjetlosti, najduže do godinu dana.

Da li pijete kafu svaki dan: Ako je odgovor da, evo šta to znači za vaš rizik od demencije

 Jedno voće posebno pomaže kod anksioznosti