Nova analiza podataka zasnovana na više istraživanja pokazala je da je infekcija bakterijom H. pylori povezana sa približno 22 odsto slučajeva raka debelog crijeva širom svijeta. Drugim riječima, statistička povezanost pronađena je kod približno „jednog od pet slučajeva“ infekcije bakterijom.
Stručnjaci napominju da ovaj rezultat ne znači da H. pylori direktno izaziva jedan od pet slučajeva raka debelog crijeva. Rak je složena bolest na čiji razvoj utiču brojni faktori – genetika, godine, ishrana, fizička aktivnost i način života.
Šta je Helicobacter pylori?
H. pylori je veoma rasprostranjena bakterija. Infekcija se najčešće dobija još tokom detinjstva, a može se preneti kontaktom sa zaraženim tjelesnim tečnostima ili preko kontaminirane hrane i vode. Kod velikog broja ljudi infekcija ne izaziva nikakve simptome.
Ipak, kod nekih osoba izaziva dugotrajnu upalu sluzokože želuca, stanje koje se dovodi u vezu sa pojavom čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, kao i raka želuca.
Mogući simptomi infekcije heliko bakterijom su nadutost, mučnina, tegobe sa varenjem, bol ili nelagodnost u gornjem delu stomaka i osjećaj brze sitosti. Ipak, simptomi sami po sebi nisu dovoljni da se utvrdi da li osoba ima H. pylori.
Kako se otkriva H. pylori?
Infekcija se može dijagnostikovati različitim testovima, kao što su analiza krvi, izdisajni test i analiza uzorka stolice, a u određenim slučajevima i pregled uzorka tkiva tokom gastroskopije.
Ako se utvrdi infekcija, ljekar može preporučiti terapiju za eradikaciju, odnosno uklanjanje bakterije H. pylori.
Može li uklanjanje bakterije da smanji rizik od raka debelog crijeva?
Ovo je jedan od najzanimljivijih nalaza nove analize. Eradikaciona terapija najčešće podrazumeva kombinaciju antibiotika i lijekova koji smanjuju stvaranje želudačne kiseline, poput inhibitora protonske pumpe. Prema analiziranim podacima, osobe koje su primile terapiju za uklanjanje H. pylori imale su manji rizik od raka debelog crijeva.
Sve navedeno ne znači da bi svaka osoba sa H. pylori trebalo preventivno da uzima antibiotike. Istraživači naglašavaju da su potrebne dugoročne studije kako bi se utvrdilo da li eradikacija bakterije zaista može da spreči određeni broj slučajeva raka debelog crijeva.
Zašto se rizik razlikuje među generacijama?
Analiza je pokazala zanimljiv trend. Procijenjeni udeo slučajeva raka debelog cijeva povezanih sa H. pylori bio je veći kod osoba rođenih u novijim decenijama.
Kod ljudi rođenih prije 1947. godine iznosio je oko 9,5 odsto, dok je među osobama rođenim od 1963. do 1977. godine dostizao oko 15 odsto.
Razlozi za ovu razliku nisu potpuno jasni i ne mogu se objasniti samo prisustvom H. pylori, smatraju stručnjaci.
Šta sve ovo znači?
Naučnici ističu da je najvažnije da se rezultati ne smeju tumačiti kao dokaz da je H. pylori glavni uzrok raka debelog crijeva. Na rizik od razvoja ove bolesti utiče veliki broj faktora. Među njima su starost, nasledna sklonost, ishrana, gojaznost, fizička neaktivnost, pušenje, konzumiranje alkohola i nezdrav način života.
Zbog toga je, osim eventualnog testiranja i liječenja H. pylori kada za to postoji medicinska indikacija, važno da vodimo računa o poznatim faktorima rizika.
Posebno je važno obratiti pažnju na simptome kao što su krv u stolici, dugotrajna promjena ritma pražnjenja crijeva, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, anemija ili uporne abdominalne tegobe. Takvi simptomi ne znače automatski da je riječ o raku, ali zahtevaju lekarsku pažnju, prenosi Huffingtonpost.co.uk, Zdravlje.kurir.rs
Važna napomena
Nova analiza pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da H. pylori direktno izaziva rak debelog crijeva. Takođe, antibiotike nikada ne bi trebalo uzimati na svoju ruku. Neodgovarajuća ili nepotrebna upotreba antibiotika može doprineti razvoju bakterijske rezistencije.
Potrebna su dodatna dugoročna istraživanja kako bi se utvrdilo da li uklanjanje H. pylori može imati značajan preventivni efekat na rak debelog crijeva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.