Uvođenje zdravih navika, umjerenost u jelu i povremeni post mogu značajno doprinijeti očuvanju vitalnosti i usporiti procese starenja. Dodatni “pozitivni stresovi” poput saune ili hladnih kupki podstiču cirkulaciju, jačaju imunitet i doprinose dugoročnom blagostanju organizma.
Zanimljivo je da, prema naučnim istraživanjima, sklonost ka dugovječnosti u velikoj mjeri naslijedimo od majke. Nasljeđe, međutim, nije presudno – način na koji živimo ima jednako važnu ulogu u tome koliko dugo ćemo živjeti i koliko kvalitetan će nam biti život.
– Od majke dobijamo mitohondrije – organele koje obezbjeđuju energiju u tijelu. One igraju ključnu ulogu u tome koliko dugo i zdravo živimo – objašnjava prof. dr Svetlana Stanišić, stručnjak za ishranu, u emisiji Jutarnji program na TV Prva.
Dr Stanišić dodaje da genetika zaista utiče na brzinu starenja, što se vidi kod određenih sindroma poput progerije, gdje ljudi stare znatno brže i životni vijek im je drastično skraćen. Ipak, ona naglašava da genetika nije jedini faktor – pored ishrane i sna, na životni vijek najviše utiču stil života i stres.
Koliko hrana utiče na životni vijek?
Nedavno istraživanje tvrdilo je da “samo jedan gram kobasice skraćuje život za 27 sekundi, a gazirana pića za deset minuta“.
Dr Stanišić objašnjava:
“Istraživanje je napravljeno simpatično da ljudima bude prijemčivo i da se čuje za njega. Ja sam za popularizaciju nauke, ali metodološki postoje nedostaci. Nije sve tako crno-bijelo – mnogo toga zavisi od genetike i drugih faktora života.”
Ona ističe da ishrana i zdrav način života svakako utiču na zdravlje, ali da male porcije i umjerenost donose više koristi nego ekstremi ili panika zbog pojedinih namirnica.
Pozitivni stresovi koji produžuju život
Osim genetike i ishrane, postoje i dvije navike koje mogu produžiti život, a nisu ishrana i san. Dr Stanišić objašnjava:
Termalni stres: Odlazak u saunu ili kupanje ledenom vodom podstiče lučenje heat shock proteina, koji imaju reparativno dejstvo na ćelije.
Post i umjerenost u hrani: Povremeni post, poput intermitentnog posta, podiže odbrambene sposobnosti organizma i može produžiti životni vijek.
– Priroda nas je oblikovala da se mini stresovi koriste za jačanje organizma. Naravno, hronični stres je štetan, ali kratkotrajni izazovi poput termalnog stresa ili posta mogu biti veoma korisni – objašnjava ona.
Namirnice koje pozitivno utiču na dugovečnost
Dr Stanišić otkriva da određene namirnice i začini mogu doprinijeti zdravijem i dugovječnijem životu:
Začini: kurkuma i šafran, bogati antioksidantima
Voće i povrće: izvori prirodnih antioksidanata
Crno vino: resveratrol
Maslinovo ulje: idealno za salate
Orašasti plodovi i masna riba: orasi, lješnici, bademi i losos – bogati omega-3 i vitaminom E
Međutim, dr Stanišić upozorava da pretjerivanje može biti štetno. Tanini u bobičastom voću su korisni u umjerenim količinama, ali u visokoj koncentraciji, kao u betel orahu, mogu biti kancerogeni.
Umjerenost je ključ dugovečnosti
Jedan od najvažnijih savjeta dr Stanišić jeste umjeren unos hrane i fokus na neprerađene namirnice.
“- S”ve dugovječne osobe su vitke. Manji unos kalorija i povremeni post produžavaju život. Preporučujem intermitentni post – bar 12 sati dnevno bez hrane. Takođe, orašasti plodovi i masna riba su izvor zdravih masti i vitamina E.”
Ona naglašava da je važno pronaći ravnotežu između umjerenosti i zdravih navika, jer čak i korisne materije mogu biti štetne u prevelikim količinama.
Dugovječnost nije samo pitanje genetike – ona zavisi i od stil života, načina ishrane, umjerenosti, povremenih stresova i pažljivog upravljanja energijom organizma.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.