Utvrđeno je da tokom velikih vrućina raste broj slučajnih ranjavanja vatrenim oružjem, problema sa bubrezima i kožom, proširenim venama, pa čak i problema sa mentalnim zdravljem povezanih sa upotrebom marihuane.
Istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Nortvestern analizirali su podatke o 916.404 posjete bolničkim hitnim službama i urgentnim centrima u Čikagu od 2011. do 2023. godine, kako bi utvrdili postoje li određeni obrasci u pojavi bolesti i povreda kada temperatura dostigne 33,7 stepeni Celzijusa ili više.
Utvrdili su da tokom velikih vrućina više od deset širih kategorija povreda i bolesti postaje učestalije, uključujući i neke koje većina ljudi ne povezuje sa visokim temperaturama, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Science Advances.
Iako je studija obuhvatila samo Čikago, nezavisni stručnjaci navode da ona ukazuje na potcijenjene zdravstvene probleme i rastuće troškove koji pogađaju veliki dio svijeta koji se zagrijava.
-Zvuk grada je zvuk ambulantnih kola – rekao je jedan od vodećih autora studije, doktor Abel Ko, profesor interne medicine na Univerzitetu Nortvestern. – Kada su dani vreli, jednostavno znate da će biti više posla u hitnoj službi.-
–Kada je vruće, mnogo je veća vjerovatnoća da će ljudi zadobiti spoljašnje povrede, kao i da će doći do komplikacija određenih stanja, posebno onih povezanih sa poremećajima rada bubrega ili, na primjer, pojačanim dejstvom droga, poput kanabinoida – navodi dr Ko, nekadašnji ljekar hitne pomoći.
Učestalost nekih problema bila je dvostruko ili trostruko veća, dok je broj slučajnih ranjavanja vatrenim oružjem porastao više od 30 puta u poređenju sa danima kada je temperatura bila niža od 33 stepena, navodi se u studiji. Podaci su pokazali još veći rast broja neodređenih povreda nastalih usljed napada.
Istraživači su utvrdili povezanost između visokih temperatura i pojedinačnih zdravstvenih problema, ali to nije isto što i dokazivanje uzročno-posljedične veze, naglasio je dr Ko.
-Znamo da toplotni talasi postaju sve češći, intenzivniji i da traju duže – navodi koautor studije Danijel Horton, klimatolog sa Univerziteta Nortvestern. – Ovakva studija pokazuje da ti toplotni talasi imaju stvarne posljedice po ljude, ne samo kada je riječ o vjerovatnoći smrtnog ishoda, već i obolijevanja.-
Doktor Koci je naveo da studija šalje važnu poruku javnosti:
-Nemojte čekati da se pojave simptomi toplotnog udara da biste vrućinu shvatili ozbiljno. Ako imate hronično oboljenje – bolest bubrega, multiplu sklerozu ili probleme sa venama – dane ekstremnih vrućina posmatrajte kao razlog za dodatni oprez, a ne samo kao problem koji se odnosi na aktivnosti na otvorenom.-
Mnoge bolesti čija je učestalost rasla tokom vrućina bile su povezane sa bubrezima i urinarnim sistemom. Problemi sa kožom dobro su poznati ljekarima, ali se o njima ne govori često u literaturi koja nije namijenjena medicinskim stručnjacima.
Kada je riječ o problemima sa mentalnim zdravljem povezanim sa marihuanom, dr Ko ističe da ljekari odavno znaju da, kada je organizam – pod fiziološkim stresom, neki lijekovi i supstance mogu imati jače dejstvon – .
Zato, kako je naveo, kada je vruće – ljudi možda moraju da budu malo oprezniji ako namjeravaju da koriste određene supstance-.
Ipak, kardiovaskularni problemi, koji se u drugim studijama često povezuju sa vrućinom, u ovom istraživanju nisu pokazali nagli rast tokom izuzetno toplih dana. To je vjerovatno zato što ljudi koji imaju kardiovaskularne tegobe često istovremeno imaju i druge probleme, poput poremećaja rada bubrega ili problema sa ravnotežom tečnosti u organizmu, koji određuju na koji način će njihova dijagnoza biti evidentirana, napominje dr Ko.
Dehidracija ili – promjene u ravnoteži tečnosti u organizmu mogu zatim da doprinesu kardiovaskularnim oboljenjima, jer srce mora snažnije da radi kako bi gušću krv pumpalo ka koži i tako omogućilo hlađenje tijela znojenjem – podsjeća doktorka Hauard, prenosi www.nin.rs .
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.