Zove se lunula i najlakše ćete je vidjeti na palčevima. Obično je bijela ili blijedoružičasta, ali kod nekih ljudi može da postane izrazito crvena ili crvenkasta.
Ta promjena je rijetka i sama po sebi ne znači da imate bilo kakvu bolest. Ipak, novi medicinski pregled pokazuje da su crvene lunule tokom godina primećivane kod pacijenata sa različitim sistemskim oboljenjima, uključujući srčanu insuficijenciju i cirozu jetre.
Posebno je zanimljivo kada se promjena pojavi na više noktiju istovremeno.
Šta je zapravo lunula?
Lunula je svjetliji dio nokta u obliku polumjeseca, neposredno iznad zanoktice.
Kod nekih ljudi je veoma izražena, kod drugih se jedva vidi, a na pojedinim prstima može potpuno da bude skrivena. Sve to može biti sasvim normalno.
Pažnju istraživača privukla je drugačija promena – situacija u kojoj ovaj inače svjetli dio nokta postaje crven ili crvenkast.
Istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Rutgers pregledali su ranije opisane medicinske slučajeve kako bi utvrdili kod kojih stanja je ovaj neobičan znak primijećen.
Sa kojim bolestima su povezivane crvene lunule?
Lista je prilično široka.
U medicinskoj literaturi crvene lunule opisivane su kod ljudi sa srčanom insuficijencijom i cirozom jetre, ali i reumatoidnim artritisom, sistemskim eritemskim lupusom, dermatomiozitisom, psorijazom, alopecijom areatom i pojedinim hematološkim bolestima.
Zabeležene su i u slučajevima trovanja ugljen-monoksidom.
To, međutim, ne znači da crveni polumesec na noktu predstavlja test za bilo koju od ovih bolesti.
Istraživači naglašavaju da nije potpuno jasno ni zbog čega promena nastaje. Jedna od mogućnosti jeste širenje sitnih krvnih sudova ispod nokta, zbog čega kroz tanko tkivo lunule postaje vidljiva intenzivnija crvena boja.
Obratite pažnju da li se promena pojavila na jednom ili više noktiju
Ovo može biti važan detalj.
Kada se crvenilo lunule pojavi na više noktiju istovremeno, istraživači navode da treba razmotriti mogućnost sistemskog uzroka, odnosno problema koji ne zahvata samo jedan nokat.
Ako je promijenjen samo jedan nokat, uzrok može biti lokalni.
Infekcije i druge promene u području nokta mogu promeniti njegov izgled, a u retkim slučajevima potrebno je isključiti i ozbiljnija oboljenja nokatnog aparata.
Zato nije pametno postavljati dijagnozu gledajući fotografije na internetu.
Ovaj znak ljekari poznaju duže od 70 godina
Crvene lunule nisu novo medicinsko otkriće.
Još 1954. godine britanski lekar Ričard Teri opisao ih je kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom.
U njegovom tadašnjem radu, 14 od 23 pacijenta kod kojih je primećena ova promena imalo je srčanu insuficijenciju.
Kasnije su objavljivani slučajevi u kojima se isti znak pojavljivao uz druga oboljenja, što je i navelo istraživače da ponovo pregledaju postojeću medicinsku literaturu.
Važno je, međutim, razumeti šta takvi podaci mogu da nam kažu.
Povezanost nije isto što i dijagnoza.
Crvene lunule nisu dovoljno specifične da bi lekar samo na osnovu njih mogao da zaključi da neko ima problem sa srcem, jetrom ili imunskim sistemom.
Nemojte pomiješati ovu promjenu sa bijelim tačkicama na noktima
Bijele tačkice koje se povremeno pojave na noktima sasvim su druga priča.
One su veoma česte i najčešće nastaju zbog sitnih povreda nokta, na primjer nakon udarca ili manikira.
Ni svaka uzdužna brazda, promena teksture ili druga sitna nepravilnost nije znak ozbiljne bolesti. Nokti se menjaju sa godinama, a njihov izgled mogu da promene povrede, infekcije, kožna oboljenja i brojni drugi faktori.
Zato jedan detalj treba posmatrati u kontekstu čitavog zdravstvenog stanja.
Kada promjenu treba pokazati ljekaru?
Ako su vam lunule oduvek malo crvenije i ništa se nije promenilo, nema razloga da nakon čitanja ovog teksta zaključite da imate bolest srca ili jetre.
Ali nova, neobjašnjiva promjena boje koja se pojavila na više noktiju i ne prolazi vrijedi da se pokaže ljekaru, posebno ako postoje i drugi simptomi.
Isto važi za svaku naglu ili upornu promenu izgleda noktiju koju ne možete povezati sa povredom, manikirom ili drugim očiglednim uzrokom.
Nokti ponekad zaista mogu da budu jedan mali trag o tome šta se događa u organizmu.
Ali trag nije dijagnoza.
Zato ih vrijedi pogledati – ne da biste sami otkrili bolest, već da ne biste zanemarili novu promjenu koju možda treba provjeriti, prenosi Danas.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.