Savjeti doktora

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Šta može pomoći kada osjećate gmizanje po koži, svrab i trnce

Kako izgleda psihogeni svrab i trnci? Gmizanje po koži, koje je jako neugodno, tjera me da se počešem, a čim se počešćem krene na drugom mjestu i tako u krug.

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Šta može pomoći kada osjećate gmizanje po koži, svrab i trnce
FOTO: FREEPIK

Podijelila je svoj problem naša čitateljka Emi sa specijalistom psihijatrije dr Aleksandrom Pejićem.

Odgovor:

Poštovana Emi,

hvala Vam što ste se javili i opisali ovo što osjećate. Vjerujem da Vam nije lako prolaziti kroz takve neugodne simptome. S obzirom na ono što ste naveli, svrab, osjećaj trnaca ili kao da nešto gmiže po koži često može biti povezano sa stanjem koje nazivamo psihogenim ili psihosomatskim.

Tražite savjet ili podršku? Kliknite ovdje i besplatno postavite pitanje psihijatru Aleksandru Pejiću.

Psihogeni svrab i osjećaji poput gmizanja ili trnjenja po koži često se javljaju kao odgovor tijela na stres, anksioznost ili snažne emocije. U praksi sam često imao pacijente koji opisuju baš slične probleme kao Vaše. Oni često navode kako se svrbež ili osjećaj pomjera s jednog mjesta na drugo čim se počešu ili obrate pažnju na to. Ponekad se javlja po cijelom tijelu, a ponekad samo na pojedinim dijelovima kože.

Važno je razumjeti da je psihogeni svrab stvaran osjećaj – nije nešto što ste „izmislili“ ili što „nije ozbiljno“. Vaš nervni sistem može postati preosjetljiv zbog napetosti ili drugih emocionalnih teškoća, pa se ta osjetljivost prenosi na kožu. Tako koža reaguje kao da postoji nešto što je iritira, iako na površini nema jasnog uzroka.

U svom radu s pacijentima primijetio sam da je vrlo važno što prije jasno razlikovati da li je uzrok tjelesni ili psihološki. Ako se isključe kožne bolesti, alergije i drugi tjelesni uzroci, tada se može sa sigurnošću govoriti o psihogenom svrabljivanju ili trncima. U tom slučaju liječenje lijekovima koji smanjuju napetost, zabrinutost ili anksioznost često daje brže i pouzdanije rezultate od psihoterapije. Naravno, psihoterapija je korisna kao podrška, ali farmakoterapija je često učinkovitija, barem na početku liječenja.

Preporučujem da o ovim simptomima što prije razgovarate s psihijatrom ili neurologom koji će vas pregledati, isključiti druge uzroke i predložiti odgovarajuću terapiju. U međuvremenu pokušajte smanjiti stres koliko možete. Pomažu i neke jednostavne stvari kao što su redovne kratke šetnje, vježbe opuštanja ili tehnike disanja. Također, pokušajte izbjegavati situacije u kojima ćete previše razmišljati o simptomima, jer to može pogoršati nelagodu.

Ako imate dodatnih pitanja ili vam treba podrška, slobodno se javite ponovo.

Srdačan pozdrav i želim vam da se uskoro osjećate bolje,

Aleksandar Pejić, psihijatar

Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatra.